Čeka nas oskudna jesen; Cijene hrane već su enormno porasle, a suša koja nas je pogodila dodatno će nam isprazniti stolove

Zbog dugotrajne suše prepolovljen je urod krumpira, kukuruza, jabuka… Osim proizvodnje voća i povrća, ugroženo je i stočarstvo jer je zamjetan nedostatak hrane za stoku, koja je enormno poskupjela najprije zbog poremećaja uzrokovanih ratom u Ukrajini, a poslije i zbog suše.

Na ove goruće probleme u domaćoj poljoprivredi predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore upozorili su resornu ministricu Mariju Vučković. Posljedice dugotrajna izostanka kiše značajno bi mogle utjecati na urod pojedinih ratarskih kultura, voća i povrća, ljekovitog bilja, a posljedično će se suša, ali i svi drugi poremećaju na globalnom tržištu, odraziti i na rast svih troškova - istaknuto je, među ostalim, na sastanku.

Kako u sjetvu?

- Posljedice suše osjećaju se različito na različitim proizvodnim područjima Hrvatske. Kako se približava jesen, tako poljoprivrednici imaju sve veće strahove kako će preživjeti zimi, a jedna od najvećih strahova je kako će podmiriti golem rast cijena troškova energije, ali i kako će nadomjestiti nedostatak hrane za stoku ili nestašicu plavog dizela - kazao je Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.      

Poljoprivrednici su zabrinuti i za predstojeću jesensku sjetvu jer već sada nedostaje plavog dizela pa je opet zatraženo korištenje neobojenoga goriva te ukidanje kvota za plavi dizel. Zatraženo je i da se ponovno napravi realna kalkulacija proizvodnje kako za stočarstvo i mljekarstvo, tako i ratarstvo, kako bi Vlada RH imala točne izračune svih realnih troškova proizvodnje i svih negativnih utjecaja na sve poljoprivredne proizvode.

Već sada se procjenjuje pad prinosa kukuruza 70%, ječma 40%, suncokreta i pšenice 40%, krumpira za oko 50%, a zbog suše je došlo i do prisilnog zrenja brojnih vrsta voća i povrća.

Svi ovi negativni trendovi i rast troškova negativno će se u konačnici odraziti i na daljnji rast cijena hrane za potrošače, koji su i sad već pod udarom inflacije i golemog rasta cijena hrane.

U poljoprivrednoj komori smatraju da je nužno zadržati postojeću razinu proizvodnju te pomoći poljoprivrednicima da ne odustanu od proizvodnje jer je već sada jasno kako sadašnje prodajne cijene kod većine ratarskih kultura ne mogu pokriti niti 70 posto troškova.

Ulaganja u navodnjavanje

Iz HPK-a ističu kako su zatražili da se ubrzaju svi natječaji, posebice natječaj kroz mjeru 4.1.3. (obnovljivi izvori energije), a potrebno je sve procese dodjele novca ubrzati i dati ugovore poljoprivrednicima jer je vremena malo. Jedan od način je i da se u Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoj zaposle, ako je potrebno, novi djelatnici kako bi se ubrzali svi natječaji jer su natječaji i isplate poljoprivrednicima po svim raspisanim i dostupnim mjerama sada prioritet.

Predstavnici stočarskog sektora upozoravaju da je cijena goveda pala za 15 posto i da kod dijela proizvođača dolazi do trenda rasprodaje jer vide da već sada nemaju čime prehraniti stoku, a velik broj stočara već je sada počeo koristiti zalihe stočne hrane spremljene za zimu.

Za krizne mjere za stočarstvo planirano je 200 milijuna kuna iz programa ruralnog razvoja, a za preživljavanje zime potrebno je najmanje 1000 kuna po uvjetnom grlu stoke, neovisno o grani stočarstva, odnosno potrebno bi bilo najmanje milijardu kuna, naglašeno je na sastanku.

U HPK-u smatraju kako je potrebno očuvati sva gospodarstva koja rade dobro, a tijekom sastanka postavljeno je i pitanje zašto se na natječaj 4.1.1. “Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava” - ulaganja u navodnjavanje na poljoprivrednom gospodarstvu ne mogu prijaviti oni čija je ekonomska vrijednost manja od 8 tisuća eura.

Predstavnici HPK-a posebno su zatražili da se urod iz domaće žetvu što više zadrži u RH. Kao jedno od mogućih rješenja predložen je moratorij na izvoz pšenice radi nacionalne ugroze, a u robnim zalihama treba povećati i zalihe kukuruza. Po mogućnosti zalihe treba podignuti na minimalno 300.000 tona, a te bi se količine trebale platiti po tržišnim cijenama.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković izjavila je kako je trenutno nezahvalno procjenjivati koje bi sve županije mogle proglasiti elementarnu nepogodu zbog suše, jer su za to uvjeti propisani zakonom i ovise o procjenama šteta i udjelu u prihodima, ali činjenica je i da je suša pogodila šire područje i sjeverozapadnu Hrvatsku i Slavoniju, kao i jadransku regiju. Istaknula je kako je u pripremi program potpora za proizvođače vrijedan 200 milijuna kuna.

Ministrica naglašava kako prehrambena sigurnost u Hrvatskoj nije ugrožena te da će Vladine mjere kojima se nastoji osnažiti hrvatska primarna poljoprivreda i prerada sigurno u konačnici utjecati pozitivno na stabilnost i na krajnje potrošače.

Europski opservatorij za sušu ovaj je tjedan objavio da je 47 posto teritorija EU-a u stanju upozorenja, dok je 17 posto pod uzbunom, što znači da je vegetacija ugrožena zbog nedostatka vode.

Suša u Europi

Najviše su pogođene Francuska, Španjolska i Italija, kao i Njemačka, dakle zemlje koje proizvode najveći dio europske hrane, što znači da će cijene europskih proizvoda ove jeseni i zime sigurno porasti.

Cijene hrane porasle su u EU-u za 11 posto u lipnju, što je najveći skok u više desetljeća.

Potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u srpnju 12,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je najviša stopa inflacije od kada Državni zavod za statistiku (DZS) vodi te podatke, a ponajviše je posljedica rasta cijena goriva i hrane. Cijene hrane porasle su za 18,3 posto, pokazalo je izvješće DZS-a.

Ekstremni vremenski uvjeti dodatno ugrožavaju poljoprivrednu proizvodnju u svim državama EU-a, koji je već pod utjecajem ogromnih globalnih poremećaja zbog rasta svih troškova i cijena. Konzultantska tvrtka Consultancy Strategie Grains u svom je izvješću za srpanj smanjila prognozu za urod kukuruza u EU-u na 65,4 milijuna tona sa 66,8 milijuna tona, što je izravna posljedica dugotrajnih suša.