Cijene stanova rastu nam najviše u Europi, građevinari trljaju ruke: kvadrati skaču po stopi od čak 10 posto, a materijal za gradnju poskupio niti dva posto; I guverner HNB-a potvrdio: Građevinari godinu zaključili s 400 milijuna kuna dobiti

Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, prošlog je tjedna kazao kako se tržište nekretnina pjeni, da su cijene na razinama otprije krize i da to posebno vrijedi za Jadran.

Stoga smo ga upitali da dodatno objasni svoju izjavu, jer nije spomenuo riječ “balon”, ali je ona tako shvaćena u javnosti.

– Točno, nisam spomenuo riječ “balon”. Posegnut ću za malo drugačijom slikom: nekretninsko tržište još uvijek nije pregrijano, ali se ubrzano zagrijava i moglo bi se usijati ako se taj trend nastavi još koju godinu. Da objasnim, s godišnjom stopom rasta od 10,2 posto u drugom tromjesečju ove godine, Hrvatska je po intenzitetu rasta cijena stambenih nekretnina na trećem mjestu među članicama EU-a, iza Mađarske i Luksemburga. Taj je rast dva i pol puta veći od prosječnog rasta cijena stambenih nekretnina na razini Europske unije, a omjer u odnosu na porast nominalnog BDP-a još je i nešto veći – rekao nam je guverner, dodajući kako zbog dugotrajnog razdoblja podcijenjenosti stambenih nekretnina, koje je prethodilo tom rastu, još uvijek ne možemo zaključiti da se radi o njihovoj precijenjenosti, što ne znači da se takva ocjena za godinu ili dvije neće promijeniti.

Povećane plaće

Na tvrdnje građevinskih poduzetnika koji se ne slažu s Vujčićevom izjavom da je sve veći jaz između troškova gradnje i cijena, odgovorio je kako “službeni podaci DZS-a govore da cijene građevinskih materijala nakon dugog razdoblja stagnacije rastu po vrlo niskim stopama, manjima od dva posto”.

– Rast plaća u građevinarstvu se, nakon privremenog ubrzanja u protekloj godini, sredinom ove godine zaustavio. Kako se rast cijena stambenih nekretnina ubrzava, njihov omjer u odnosu na različite indekse troškove gradnje se povećava. Prema nekim pokazateljima, u posljednje se četiri godine povećao i do 20 posto. Financijski rezultati u skladu su s takvim statističkim pokazateljima, pa su u protekloj godini, prema podacima Fine, građevinari zabilježili neto dobit, i to u agregatnom iznosu od oko 400 milijuna kuna, nakon što su u razdoblju od 2010. do 2017. godine akumulirali gotovo 7,5 milijardi kuna gubitaka. S obzirom na rast pokazatelja tržišta nekretnina, vjerujem da bi građevinari u ovoj godini mogli ostvariti nešto bolje poslovne rezultate, premda i dalje ispod razina viđenih prije krize – istaknuo je šef monetarne vlasti u Hrvatskoj.

Na pitanje jesu li gotovinski krediti previše rizični za njihove korisnike, postoji li i sistemski rizik u slučaju nove, jače gospodarske krize, Vujčić je odgovorio kako “gotovinski nenamjenski krediti ne prijete stabilnosti sustava”.

Nenamjenski krediti

– Oni čine tek oko 12 posto imovine bankarskog sustava i zasad je kapital banaka veći od njihova ukupnog iznosa. Međutim, zabrinjava mjera u kojoj su banke u uvjetima općeg pada kamatnih stopa postale ovisne o prihodima na te kredite. Njihov se udjel u ukupnim kamatnim prihodima povećao s manje od 18 posto 2012. godine na gotovo 30 posto u prvoj polovini ove godine. U tom smislu orijentaciju na gotovinske kredite vidim prije svega kao poslovnu odluku banaka zasnovanu na svjesnom preuzimanju rizika, koja bi upravo zbog svoje rizičnosti u nepovoljnim makroekonomskim uvjetima mogla znatno smanjiti profitabilnost bankarskog sustava – rekao nam je guverner, uz napomenu kako “iz perspektive dužnika rizike ograničava činjenica da se uglavnom radi o kunskim kreditima s fiksnom kamatnom stopom, ali relativno blaži kriteriji odobravanja znače da bi se u slučaju recesije i pada primanja dio potrošača mogao relativno brzo suočiti s teškoćama u njihovoj otplati”.

– Blago usporavanje rasta gotovinskih nenamjenskih kredita tijekom ove godine isključivo je rezultat aktivnosti banaka na usklađivanju kriterija kreditiranja s HNB-ovom preporukom. Sve su se banke, osim jedne, dosad uskladile s tom preporukom, a očekujemo da će se i ta banka do kraja godine uskladiti. Zasad nastavljamo pratiti intenzitet i strukturu rasta tih kredita, a početkom sljedeće godine HNB bi trebao dobiti dodatne ovlasti za reguliranje uvjeta kreditiranja, kako je predviđeno Akcijskim planom za pristupanje tečajnom mehanizmu ERM II. Takav jasniji mandat i dodatne ovlasti olakšat će nam sljedeće korake ako ocijenimo da su potrebni – ustvrdio je guverner HNB-a.