Nama je ovo najgora sezona do sada. Ne znam odakle brojke o nekom turističkom rastu, ali jedan od mojih restorana u centru grada zjapi prazan. Usporedili smo brojke i meni je ovaj lipanj 42 posto lošiji od lipnja prošle godine, a sedmi je do sada u padu za čak 34 posto.
Zovu me i drugi kolege i čupaju kosu! Sredina je sedmog mjeseca, dakle srce sezone, a mi prazni. Pa evo pogledajte kupališta, prije nekoliko dana sam baš gledao plaže na Kašjunima, Zvončacu, Žnjanu, sve je bilo poluprazno i to za vrijeme lijepog vremena. Split je proteklih godina imao turistički boom, ali taj boom nisu pratila adekvatna ulaganja - kaže nam jedan poznati splitski ugostitelj, navodeći da ih najviše ubija PDV od 25 posto. Ne želi u novine s imenom i prezimenom jer mu je, ističe, dosta inspekcija. Ali navodi jednu zanimljivost.
- Mogu oni na Dnevniku govoriti da je sezona dobra, ali meni i mojim kolegama je voda došla skoro do grla. "Ultra" je spasila jedan vikend, ali taj jedan vikend je ništa. A evo vam i još jednog dokaza - pogledajte na "Njuškalu" i drugim oglasnicima. Pa ljudi usred sezone prodaju hotele i restorane. Tko to prodaje objekt usred ljeta, dakle u razdoblju kada bi trebao imati najveću zaradu. No, ne mislim da će ih tako lako prodati - kaže on i uvjerava nas da prošle godine toliko ljudi sigurno nije prodavalo ugostiteljske objekte... Isto nam priča i drugi ugostitelj, koji se žali da će morati pronaći način kako raditi na crno, jer "ovo više nema smisla..."
I zaista. Stavili smo u tražilicu "Njuškala" "prodajem restoran", selektirali smo dalmatinske županije i izbacilo nam je stotine i stotine oglasa u kojima se prodaju hoteli, restorani, kafići... Oglase možete pogledati i u našoj galeriji gore.
Dio ugostitelja kaže da je to indikator podbačaja sezone, ali ekonomisti se dijelom ne slažu i kažu da je ponuda objekata povećana, a broj gostiju se blago smanjio ili ostao isti, pa se onda morao osjetiti pad prometa.
- Posredujemo u prodaji hotela u centru grada Splita. Hotel ima 17 soba s kupaonicama, te restoran s vanjskom terasom.
Nekretnina je luksuzno uređena, nalazi se na atraktivnoj lokaciji. Vlasništvo je uredno! Detaljnije informacije moguće je dobiti isključivo u agenciji ili na mobitel agenta - stoji u jednom oglasu. Prodaja hotela je oglašena u veljači, i nedavno je opet osvježen. Cijena hotela je 26.772.228 kn!
Nazvali smo agenta, predstavili se kao zainteresirana strana, i postavili par pitanja. Ovako je tekao naš kratak razgovor:
Dobar dan. Je li ovo hotel u centru grada?
- Jest.
Prodaje li se zbog pada posla ili...
- Ne, vlasnici žele prodati i uložiti u nešto novo.
Ugostitelji se žale da nemaju posla i da moraju prodavati nekretnine...
- Ne, to ovdje nije slučaj.
Nazvali smo još nekoliko agenata, neki navode da se restorani prodaju zbog dugova vlasnika, ali tvrde da objekti ostvaruju dobar promet i da će kupac vratiti ulaganja kroz godine. Međutim, očekuje se od agenta (koji dobiva proviziju) da kaže kako će restoran ostvarivati dobar promet. Naime, ako kaže da ga prodaju zbog toga što je objekt bio prazan malo tko će ga i kupiti.
- Imamo i poslovne partnere koji tako obnavljaju ruinirane prostore, pretvaraju ih u restorane, hotele i prodaju. Na tome zarađuju - kaže nam pak drugi agent, navodeći da je ipak ove godine porasla prodaja ugostiteljskih nekretnina, da je to zbog toga što je previše ponude, svi su se odjednom dali u "apartmandžije", hotelijere, ugostitelje i za sve posla jednostavno nema, pa prodaju objekte.
Pretragom smo naišli na brojne restorane, kafiće od Dubrovnika do Zadra, desetke i desetke koji su prodaju. Evo nekih oglasa:
"Posredujemo u prodaji Restorana, Konobe na otoku Braču. Cijena: 7.436.730 kn, odnosno 1.000.000 €. Objekt je izgrađen 2015. godine, ima kompletnu ugostiteljsku opremu kao i sve potrebne ateste za rad. Objekt površine 250 m2, sastoji se od dvije etaže. Prizemna etaža ima kuhinju, šank, WC, hladnu komoru, skladište i centralnu prostoriju za uslugu.
Etaža prvog kata je u naravi natkrivena teraca s panoramskim pogledom na more. Kapacitet konobe je 200 sjedećih mjesta, protekle sezone ostvarena je jako dobra financijska dobit. Pozicija konobe uz glavnu prometnicu, nedaleko od plaže, mir, tišina izvorni dalmatinski ugođaj. Na istoj čestici zemljišta odmah do konobe nalazi se stambeni objekt s dvije apartmanske jedinice, svaka površine 24 m2, idealno za smještaj osoblja, iznad kojih se nalazi parking za pet automobila", stoji u jednom oglasu, dok u drugom se prodaje jedan restoran u Zadarskoj županiji.
"Prodaje se pansion s 15 soba i restoranom u mjestu Sv. Petar na moru (Sveti Filip i Jakov). Cijena: 4.982.610 kn ili
670.000 €. Stambena površina iznosi oko 600 m2. Svaka soba ima balkon i otvoren pogled na more i otoke. Udaljenost od plaže iznosi 160 m. Kuća se sastoji od podruma, prizemlja i 2 kata. U podrumu su prostorije koje mogu služiti u razne namjene gostima (dvorana, sauna, praonica rublja i sl.) U prizemlju je restoran s kuhinjom, skladište i garaža koja je duga 15 m. Na 1. i 2. katu su sobe s kupaonama..."
Ima i restorana u Šibensko-kninskoj županiji:
"Posredujemo u prodaji kamene kuće koja je smještena na vrhunskoj poziciji, 1. red do mora u Šibenskoj Rogoznici. Cijena: 8.180.403 kn ili 1.100.000 €. Nekretnina je ukupne površine od 277 m2. Kuća se sastoji od prizemlja površine 127 m2, prvog kata površine 75 m2 i drugog kata površine 75 m2. Svaka etaža ima svoju pripadajuću prostranu terasu s pogledom na more. Kuća je trenutno koncipirana kao restoran na dvije etaže, dok se na najvišoj etaži nalazi uređeni dvosobni apartman s prekrasnom terasom. Kuća je uređena u tradicionalnom dalmatinskom stilu, kao kombinacija kamena i drva, tako da cijeli prostor odiše posebnim starinskim ugođajem".
I na krajnjem jugu ima objekata za kupnju:
"Prodaje se restoran od 66 m2 u centru Dubrovnika.Cijena: 17.104.479 kn, Približno: 2.300.000 €. Ima 144 sjedećih unutrašnjih i vanjskih mjesta. Unutarnji prostor se sastoji od šanka, magazina, sale te četiri toaleta od kojih su dva ženska i dva muška. Restoran je potpuno obnovljen i uređen prije dvije godine. Odlična je prilika za investiciju",
"Prodaje se restoran, prvi red do mora u Tisnom, Šibensko- kninska županija. Cijena: 4.090.202 kn ili 550.000 €. Restoran je na parceli od 216 m2, sa zatvorenim prostorom u prizemlju od oko 180 m2 te na katu 32 m2. U prizemlju je smještena kuhinja, ostava, šank, sanitarni čvor i trpezarija, a na katu još jedna ostava od 32 m2 za potrebe restorana. Restoran je uhodan i ostvaruje zavidan promet u sezonskom razdoblju od oko pet mjeseci s mogućnošću produljenja sezone i u zimskim uvjetima. Ispred restorana je štekat s ugostiteljskim stolovima i stolicama na površini od oko 100 m2, od čega je u vlasništvu oko 16 m2, a ostalo se plaća koncesija lokalnoj samoupravi".
A u Splitsko-dalmatinskoj županiji ima brojnih restorana koji čekaju svoje vlasnike. Izdvajamo jedan.
"Split, centar, uhodani restoran, prodaja. Cijena: 1.755.069 kn, ili 236.000 €. Restoran od 96 m2, na mirnoj lokaciji u centru. Prostor se sastoji od dijela za goste s malim štekatom, kuhinje, te tri sanitarna čvora. Prodaje se kompletno s inventarom. Poslovanje se može nastaviti bez većih ulaganja."
Jasminka Biliškov je predsjednica strukovne grupacije za poslovanje nekretninama u županijskoj gospodarskoj komori Split.
- Ljudi prodaju restorane i kafiće jer su ili nezadovoljni poslovanjem ili im nedostaje kvalitetne radne snage. Baš nedavno javio mi se jedan stranac koji želi prodati svoj luksuzni restoran jer jednostavno nema radnika. Koliko vidim, Split i okolna mjesta nisu puni kao proteklih godina, ali konačne brojke ćemo znati na kraju sezone, za koju se nadam da će se popraviti jer vidim da se ljudi žale. Dio ljudi je ušao u ulaganje i zbog kredita ili čega već to ne mogu vraćati pa restorane iznajmljuju ili prodaju.
Pad prometa se mogao očekivati jer mi nismo konkurentni, pa vi u ponekim restoranima pizzu plaćate i po 90 kuna, a to je možda i najskuplje na Mediteranu - kaže Biliškov koju smo upitali je li čudno da netko usred sezone želi prodati restoran kada bi na njemu baš tada trebao najviše zarađivati?
- Čudno je, ali i tu vam vlada načelo ponude i potražnje. Ako ima turista svi će raditi i zaraditi, a ako ih nema, nažalost onda neki mogu staviti i ključ u bravu. Sezona još nije gotova i nadajmo se da će svi na kraju biti zadovoljni - zaključuje Biliškov.
'PDV nas ubija'
- Plaćamo PDV na hranu 25 posto, isto toliko i na piće, a tu je i tri posto poreza na promet. Jesmo li mi turistička zemlja? Hranu za zaposlenike i napojnice na kartice oporezuju kao da je plaća, znači doprinosi, zdravstveno, mirovinsko, porez, prirez...
Tako da mi ne primamo napojnice na kartice što je loše, jer većina stranaca plaća karticama, a ne gotovinom - kaže nam splitski ugostitelj.
Povećan broj postelja
Podaci iz sustava eVisitor za prvih šest mjeseci pokazuju rast dolazaka i to za šest posto. Međutim, ugostitelji i vlasnici apartmana se žale na lošu popunjenost, a ekonomisti navode da je to zbog toga što se ponuda snažno povećala, pa navode argument da je Split prije nekoliko godina imao oko sedam tisuća postelja, a sada se barata s njih i do 35.000, ne računajući one koje se izdaju na crno.
Navodi se i podatak da je Hrvatska u tri potekle godine turistima ponudila novih 165.000 kreveta. Da su nepopunjeni većinom se tuže privatni iznajmljivači, dok su hoteli zadovoljni.
Čelni čovjek Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, rekao je nedavno za HRT kako smatra da sezona nije podbacila, a da bolje rezultate očekuje sljedećih tjedana kako se budemo približavali vrhuncu ljetne sezone. Upozorava da je ove godine prijavljeno čak 47.000 više kreveta u komercijalnom smještaju nego lani i da stoga valja voditi računa pri budućem planiranju smještajnog kapaciteta.
- Turistička godina je u skladu s očekivanjima. Neke destinacije su u nekim danima imali možda nešto manji promet u odnosu na prošlu godinu. Druge su imale puno veći porast. Primjerice u Splitu. On je destinacija koja bilježi možda i najveći porast prometa u Hrvatskoj - rekao je, među ostalim, Staničić.
No, u prva dva tjedna srpnja došlo je sto tisuća gostiju manje nego prošle godine, a ne zna se još kakva će do kraja sezona biti.
Zadar: Puno ugostiteljskih objekata
Direktoru zadarske Turističke zajednice Mariju Paleki poslali smo nekoliko upita:
Grintaju li ugostitelji da im je pao promet?
- Na osnovi kontakata koje imamo s ugostiteljima ne možemo ustvrditi da se stvorilo veće nezadovoljstvo prometom.
No, nepobitna je činjenica kako se broj ugostiteljskih objekata u gradu, restorana i caffe barova multiplicirao u posljednjih tri do četiri godine, što je s jedne strane podiglo kvalitetu gastronomske ponude, ali isto tako ne može ostati bez utjecaja na pojedinačni promet pojedinih lokala.
Jednostavna je računica da povećanje turističkih boravaka od 5 do 10% godišnje ne može zadovoljiti istodobni porast od 15 do 20% više sjedećih mjesta u restoranima.
Kakva je sezona u Zadru i jeste li zadovoljni (usporedba lipnja i srpnja s prošlom godinom)?
- Nastavno podacima iz sustava eVisitor, turistički promet u gradu Zadru za mjesec lipanj 2019. bilježi ukupno 75.816 dolazaka i 243.977 noćenja, što čini porast od +10% u dolascima i +8% u noćenjima u odnosu na lipanj prošle godine. U prvoj polovini srpnja bilježimo 50.201 dolazaka (+6% s ukupno 2643 dolaska više) i 209.570 noćenja (+2%, odnosno ukupno 4932 noćenja više nego prošle godine u istom razdoblju).
Najviše noćenja od početka godine ostvarili su turisti iz Njemačke s 21%, zatim slijede gosti iz Austrije i domaći gosti s 10%, dok turisti iz Poljske, Ujedinjene Kraljevine i Slovenije bilježe 5% udjela. Dakle, i nakon naglih i velikih porasta proteklih godina, Zadar i dalje drži uzlaznu liniju u registriranom turističkom prometu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....