Danas se obilježava Međunarodni dan sestrinstva: uvjeti u kojima rade postali su nemogući, no i dalje su na ‘prvoj crti‘. One su naši heroji

Ova 2020. godina od strane Svjetske zdravstvene organizacije proglašena je godinom sestrinstva i primaljstva.

- Baš u pravo vrijeme. Medicinske sestre su na prvoj crti obrane a to se eto i sada uvrijeme pandemije pokazalo kao točno – kaže Silvana Ganza, predsjednica splitskog ogranka Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara.

Danas se, naime, obilježava Međunarodni dan sestrinstva, 12. svibnja, na dan rođenja Florence Nightingale, utemeljiteljice modernog sestrinstva. Tijekom Krimskog rata organizirala je njegu za ranjene vojnike i vodila obuku medicinskih sestara.

- Senzibilitet za osjećaje pacijenata, emotivnost i zrelost, briga i nježnost, odgovornost i pažnja, samostalnost ali i timski rad, značajke su jedinstvenog poziva medicinskih sestara.

Ne polažu Hipokratovu zakletvu ali su desna i lijeva ruka liječnicima, uvijek posvećeni bolesniku - pojašnjava Ganza.

Dio zdravstvenog osoblja u bolnicama, u novonastaloj, svima do sada nepoznatoj situaciji tvrdi kako 'pada s nogu'. Kažu kako su u vrijeme koronavirusa uvjeti za rad ipak postali nemogući, što zbog smanjenog broja zdravstvenog osoblja, što zbog neiskustva jednog dijela osoblja.

Hrvatska komora medicinskih sestara provela je istraživanje o medicinskim sestrama u sustavu socijalne skrbi.

Ručno vođenje dokumentacije

Nedostatak zaštitne opreme, oduzimanje dana godišnjeg odmora zbog samoizolacije, ogroman manjak sestrinskog kadra, preveliki broj zahtjevnih, kroničnih i palijativnih pacijenata na jednu medicinsku sestru, ručno vođenje sestrinske dokumentacije su vrlo ozbiljni problemi s kojima se suočavaju medicinske sestre zaposlene u ustanovama socijalne skrbi diljem Hrvatske, naveli su iz Komore.

U sustavu socijalne skrbi, u državnim i privatnim ustanovama radi više od 1800 medicinskih sestara u domovima za starije, za djecu, za psihički bolesne i za osobe s tjelesnim ili intelektualnim oštećenjima.

Osobna zaštitna oprema i dalje nije osigurana u svim ustanovama socijalne skrbi u Hrvatskoj, jer 20 posto medicinskih sestara na radnom mjestu nema kiruršku masku, dok 43 posto nema zaštitnu odjeću.

Više od mjesec dana nakon izbijanja epidemije Covida 19 u Hrvatskoj četiri posto ovih zdravstvenih djelatnika još uvijek nema niti zaštitne rukavice.

Sve ustanove se nisu snabdjele s dovoljno dezinfekcijskih sredstava jer 16 posto anketiranih kaže da ih nema.

Jedna od medicinskih sestara situaciju sa zaštitnom opremom u svojoj ustanovi ovako je opisala: ‘Istu kiruršku masku nosimo po tjedan dana’.

Posebnu zabrinutost izaziva činjenica, tvrde iz Komore, da premda više od dvije trećine (67 posto) medicinskih sestara radi u odvojenim timovima, sukladno preporuci HZJZ-a, svaka druga (53 posto) je u anketi rekla da su neki zaposlenici u fizičkom kontaktu s oba tima tj. da dolazi do miješanja timova, što značajno povećava mogućnost prenošenja zaraze koronavirusom.

Manjak medicinskih sestara u ustanovama socijalne skrbi, nažalost, je stara vijest i ogroman problem.

Primjerice, jedna od anketiranih sestara upozorila je da na 89 štićenika s mentalnim oštećenjem radi samo jedna medicinska sestra, dok za 150 psihičkih bolesnika u drugom slučaju također brine samo jedna medicinska sestra i tek 3 ili 4 njegovateljice, objasnio je Mario Gazić, predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara.

Poslodavci medicinskim sestrama oduzimaju dane od godišnjeg odmora.

Oduzimanje godišnjeg

Usprkos važnosti uloge medicinskih sestara u epidemiji u kojoj se Hrvatska nalazi, ravnatelji domova su sestrama, koje su zbog reorganizacije rada u timovima završile mjesec s nedovoljnim fondom sati ili su bile u samoizolaciji, za to razdoblje oduzimali dane od godišnjeg odmora.

Potvrdilo je to 24 posto onih medicinskih sestara koje su završile u samoizolaciji, kao i 37 posto onih sestara koje su imale manji fond sati.

Istraživanje je jasno ukazalo na još jedan problem u radu medicinskih sestara u sustavu socijalne skrbi, a to je vođenje sestrinske dokumentacije tj. sestrinskih listi.

Njih 18 posto kazalo je da se u njihovim ustanovama ne vode sestrinske liste premda Zakon o sestrinstvu propisuje suprotno.

Deprimira, pojašnjavaju iz Komore i da tamo gdje se vode liste, svaka druga sestra (53 posto) liste vodi ručno u papirnatom obliku, jer u 2020. godini očito mnogi domovi ili nemaju računalo ili računalni program za vođenje lista.

Komora će pripremiti i ministru zdravstva Viliju Berošu uputiti Prijedlog dopuna i izmjena Pravilnika o sestrinskoj dokumentaciji, koji utvrđuje sadržaj i obrasce sestrinske dokumentacije, a koji se sada nažalost odnosi samo na zaposlene u bolničkim zdravstvenim ustanovama.

Predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara (HKMS), zatražio je jučer, u ponedjeljak, hitan sastanak s ministricom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Vesnom Bedeković zbog, pojasnio je, rješavanja gorućih problema vezanih uz rad medicinskih sestara u ustanovama socijalne skrbi.