Prema trenutačnoj situaciji, cjepiva Pfizer-BioNTecha, Moderne i AstraZenece-Oxforda neće, zasad, stizati u dogovorenim količinama u zemlje EU, a to, primjerice, za Hrvatsku znači 30 posto manje cjepiva u idućih mjesec dana. Do kraja ožujka ne bi stiglo 250.000 doza, nego barem 80.000 manje, piše Jutarnji list.
U istoj su nevolji i druge zemlje EU jer je dostava proporcionalno smanjena svima, što znači da se cijepljenje u prvom tromjesečju ove godine neće odvijati kako je bilo planirano, odnosno cijepit će se manji broj građana, a to znači da procijepljenost svih odraslih građana Unije do kraja ljeta neće dostići 70 posto. Prije početka cijepljenja vjerovalo se da će najveći problem biti organizacija cijepljenja dođe li veća količina cjepiva, ali pokazalo se da je usko grlo zapravo nedostatak doza.
Primjerice, s dozama koje su dosad dolazile u Hrvatsku već je cijepljeno gotovo 70.000 građana i sve je to u proteklih mjesec dana odrađeno bez problema u domovima za starije i zdravstvenim institucijama gdje su se cijepili zdravstveni djelatnici. Baš kad je počela druga faza cijepljenja starijih od 65 godina, stigle su nemile vijesti o nedostatku cjepiva. No, ministar Vili Beroš rekao je kako se valja nadati da će EK uspjeti natjerati proizvođače da poštuju dogovor kako bi se moglo nastaviti s procjepljivanjem.
50 timova
"Budu li stizale povećane količine cjepiva, županijski zavodi za javno zdravstvo imaju gotove planove prema kojima je moguće u manje od mjesec dana cijepiti više od milijun građana", kaže Beroš. Dodaje kako se iz plana vidi da je Hrvatska spremna povećati broj timova sukladno pristiglim dozama cjepiva.
Primjerice, za procjepljivanje oko milijun građana trebalo bi manje od mjesec dana ako bi svakodnevno cijepilo 50 timova (liječnik i medicinska sestra). Naime, svaki tim može cijepiti 48 pacijenata u osam sati. To znači da bi pet timova u jednom danu cijepilo 240 građana, deset njih 480, a 50 timova čak 50.400 građana.
Maksimalni broj timova bio bi angažiran u velikim gradovima poput Zagreba, a bitno manji u županijama u kojima živi tek četrdesetak tisuća građana, poput Ličko-senjske. No, svugdje gdje se treba cijepiti veći broj građana u kratkom roku, predviđeni su punktovi koji bi se otvarali prema potrebi. Primjerice, u Zagrebu bi ih bilo 12, a u Rijeci tri.
"Mi smo spremni za ubrzano cijepljenje, ali, nažalost, već ovaj tjedan sve se svelo samo na docjepljivanje korisnika i zaposlenika u domovima za starije", kaže Zvonimir Šostar, ravnatelj NZJZ-a "Dr. Andrija Štampar".
Poziv na "raport"
Naime, vijesti o smanjenju doza cjepiva dodatno su povećale nervozu ne samo građana, nego i političara jer je jasno da se u idućih nekoliko mjeseci neće dostići plan o 70 posto cijepljenih u EU. Epidemija ne posustaje, a cjepivo koje je trebalo biti početak raspleta ove drame, koja traje više od godinu dana, ne stiže očekivanim ritmom.
Naprosto, umjesto dogovorenih doza, tvrtke koje trenutačno imaju odobrenje za uporabu, ali i jedna koja tu dozvolu tek treba dobiti, odlučile su ne poštivati dogovoreni ritam distribucije cjepiva i situacija je u ovom trenutku više nego zabrinjavajuća.
To je razlog što je Europska komisija proteklih dana pozvala na "raport" proizvođače koji se brane vrlo klimavim isprikama što se uglavnom svode "na probleme u proizvodnji" u što je teško povjerovati. Ipak, moguće je da nakon ožujka stignu znatno veće količine cjepiva.
U tom slučaju nadležni u Hrvatskoj, kako piše Jutarnji list, tvrde da su spremni i za taj scenarij, koji podrazumijeva i cijepljenje u sportskim dvoranama. Sigurno je da će se u tom slučaju uključiti u cijepljenje ne samo liječnici obiteljske medicine, nego i medicine rada te školski liječnici.