StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetkoliko zarađujemo?

Do pilotskih visina plaćom se malo tko može dobaciti, a četvrtina zaposlenih radi za manje od prosječnih 746 eura

Piše Sanja Stapić/SD
26. rujna 2023. - 23:00
Plaće će u nastavku godine rasti, ali njihov realni rast bit će znatno skromniji zbog inflacijeTom Dubravec/Cropix

Više od 1500 eura prosječne neto plaće u Hrvatskoj se zarađuje u osam djelatnosti, a najviše su u srpnju isplaćene u zračnom prijevozu.

U toj je djelatnosti ukupno 1290 zaposlenih primilo prosječne plaće od 1949 eura, prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Oni ulaze u skupinu najbolje plaćenih ljudi s prosječnim zaradama iznad 1700 eura kakvih je u Hrvatskoj samo 10 posto ili oko 144.000 ljudi.

Podaci o plaćama s portala Mojaplaća.hr kažu da su među najbolje plaćenima s prosječnom plaćom od 2778 eura piloti i kontrolori leta s 2432 eura i te plaće su ih rangirale na 11. i 14. mjesto na top-listi plaća tog portala. Raspon plaća pilota, primjerice, varira od 1270 eura do 4643 eura, a na toj ljestvici je najviše plaćen lead developer iz informacijskih tehnologija s 3400 eura. Poslije njega sve do 10. mjesta na toj top-ljestvici se nižu različiti direktori i izvršni direktori.

Teret inflacije

Nakon zračnog prijevoza, najbolje prosječne plaće isplaćuju se u računalnom programiranju i u srpnju su iznosile 1694 eura, što je prosjek za 34.000 ljudi zaposlenih u ovoj djelatnosti, a slijede informacijske uslužne djelatnosti s nešto lakšom prosječnom buštom od 1646 eura koliko prima 3818 ljudi.

Prosječne plaće od 1500 do 1588 eura primaju zaposleni u znanstvenom istraživanju, farmaceutskoj i duhanskoj industriji, bankama i zdravstvenoj zaštiti. Među natprosječnim plaćama, s buštama od 1368 eura je i 111.000 zaposlenih u javnoj upravi, obrani i obveznom socijalnom osiguranju.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za srpanj je prema podacima Državnog zavoda za statistiku iznosila 1141 euro, a medijalna neto plaća 984 eura. Prosječna se plaća dobije tako što se ukupna masa plaća podijeli s 1,44 milijuna zaposlenih u tvrtkama, a tako se računaju i prosjeci po djelatnostima.

image

Plaće rastu, ali još više i brže rastu i cijene Nikolina Vuković Stipaničev/Hanza Media

Nikolina Vuković Stipaničev/Cropix

Medijalna plaća je ona koja zaposlene dijeli na pola, na one koji su zaradili manje od medijalnih 984 eura i drugu polovicu koja zarađuje više od toga. Nominalna neto plaća narasla je u godinu dana, od lanjskog do ovogodišnjeg srpnja 13,4 posto, ali je realni rast plaća znatno niži i iznosi samo 5,7 posto.

Inflacija je od srpnja 2021. do srpnja ove godine iznosila 20,6 posto, a plaće su nominalno narasle 22 posto s 935 na 1141 euro. Samo u srpnju inflacija je iznosila 7,3 posto, no znatno više je poskupjela hrana i bezalkoholna pića i to za 12,6 posto, a te cijene najviše opterećuju one koji najveći dio plaća troše baš na hranu, tako je inflacija za svakog posebna priča. U Hrvatskoj je u srpnju svaki četvrti zaposleni ili njih 361.000 zaradilo manje od 746 eura prosječne plaće.

Skupa hrana

Svako kućanstvo ima svoju vlastitu stopu inflacije čija visina ovisi o potrošnji svakog kućanstva. Službena stopa inflacije koja je u srpnju iznosila 7,3 posto, a u kolovozu 7,8 posto predstavlja prosječno ili reprezentativno kućanstvo koje troši manje na hranu nego ona siromašnija kućanstva.

Oni kojima hrana pojede glavninu mjesečnih prihoda od plaće ili mirovina znatno više osjećaju poskupljenja hrane i njima je inflacija viša nego onima s većim prihodima iz kojih mogu trošiti na druga dobra i usluge. Tako inflacija nije jednaka pilotima, zaposlenima u bankama i javnoj upravi i onima koji zarađuju za život u proizvodnji odjeće koja je najslabije prosječno plaćena djelatnost sa 752 eura, zaštitarima sa 763 eura ili graditeljima zgrada s 880 eura plaće...

Za nastavak godine analitičari Raiffeisenbank očekuju da će nominalne plaće i dalje snažno rasti, ali upozoravaju da će njihov realni rast biti znatno skromniji zbog inflacije.

Hrvatska narodna banka prognozira da će nakon ubrzanja u tekućoj godini usporiti rast nominalnih i realnih plaća premda će njihova putanja uvelike ovisiti o kretanju inflacije i pritiscima radnika povezanima s nadoknađivanjem eventualnoga relativnog zaostajanja plaća u nekim djelatnostima u razdoblju intenzivnih promjena cijena, kao i o manjku radne snage u pojedinim djelatnostima.

Djelatnosti s plaćama višim od 1300 eura

• Zračni prijevoz  - 1949 eura

• Računalno programiranje - 1694 eura

• Informacijske uslužne djelatnosti - 1646 eura

• Znanstveno istraživanje i razvoj - 1588 eura

• Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka - 1561 euro

• Zdravstvena zaštita - 1553 eura

• Financijske djelatnosti osim osiguranja i mirovinskih fondova - 1529 eura

• Proizvodnja duhanskih proizvoda -1526 eura

• Promidžba i istraživanje tržišta - 1469 eura

• Osiguranje, reosiguranje i mirovinski fondovi, osim obveznog socijalnog osiguranja - 1446 eura

• Telekomunikacije - 1371 euro

• Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje - 1368 eura

• Sanacija okoliša i gospodarenje otpadom - 1354 eura

Najlošije plaćeni

• Proizvodnja odjeće  - 752 eura

• Zaštitne i istražne djelatnosti  - 763 eura

• Ostale osobne uslužne djelatnosti - 767 eura

• Proizvodnja kože i srodnih proizvoda - 769 eura

• Upravljanje i održavanje zgrada - 818 eura

• Priprema i usluživanje hrane i pića - 821 euro

• Proizvodnja tekstila - 848 eura

• Prerada drva i pluta - 873 eura

• Gradnja zgrada - 880 eura

• Proizvodnja namještaja - 889 eura

• 852 eura, srpanj 2019.

• 892 eura, srpanj 2020.

• 935 eura, srpanj 2021.

• 1006 eura, srpanj 2022.

• 1141 euro, srpanj 2023.

15. studeni 2024 13:39