Ubuduće će gosti prilikom bezgotovinskog plaćanja računa u ugostiteljskim objektima u POS uređajima za naplatu karticama moći unijeti iznos manče koju žele ostaviti konobaru. Taj će novac sjesti na račun konobara, a ako ukupni godišnji iznos manči prijeđe limit, koji se tek treba odrediti, Porezna će uprava onda na iznos koji prelazi neoporezivi limit obračunati porez po stopi koja vrijedi za drugi dohodak od 20 posto bez obračunavanja doprinosa. Naš je prijedlog da taj neoporezivi limit bude 25.000 kuna ili 3318 eura.
Rekla nam je to Jelena Tabak, predsjednica Udruženja ugostitelja Hrvatske gospodarske komore (HGK), o prijedlogu modela poreznog tretmana bezgotovinske naplate. Rekla nam je da je još 2019. godine Ministarstvo turizma bilo uputilo prijedlog da mjesečni limit bude 3000 kuna, što je onda puno veći godišnji kumulativ za neoporezivi iznos napojnica.
Velika opterećenja
– Kad bi bio prihvaćen limit od 25.000 kuna ili 3318 eura kao neoporezivi godišnji iznos napojnica, onda bi konobar koji godišnje dobije 75.000 kuna manče ili 9954 eura državi bio dužan platiti 10.000 kuna ili 1327 eura poreza. Od 75.000 kuna neoporezivo mu je 25.000, a na preostalih 50.000 kuna razlike plaća 10.000 kuna poreza, što i nije puno zna li se kakav se porez plaća danas – ističe Tabak. Prema njezinim riječima, uvede li Hrvatska takav model, bit će jedina zemlja s jasno određenim neoporezivim pravom svakog djelatnika.
Sadašnji porezni sustav ne prepoznaje napojnice pa se one, kad uđu u sustav, tretiraju kao plaće, s mnogo većim opterećenjima za doprinose i porez na dohodak. Nova pravila vrijedit će za sve napojnice, a ne samo za konobare, ticat će se turističkih vodiča, frizera, kozmetičara, pedikera i svih uslužnih djelatnosti. Tako se napojnica plaćena karticom ili gotovim novcem definira i uvodi se u porezni sustav te se određuje njezina fiskalizacija. To znači da će konobar gostu koji plaća gotovim novcem i tako mu i ostavlja manču, na računu koji izdaje gostu otkucati i iznos manče. Gotovinska će manča, jednako kao i bezgotovinska, biti fiskalizirana i neoporeziva sve do 3318 eura.
Novim će tretmanom napojnica biti drugi dohodak i na nju se neće naplaćivati zdravstveni i mirovinski doprinosi, a iznose koji sjedaju na konobarov račun znat će Porezna uprava, koja će jednom godišnje, za vrijeme porezne prijave, sve one čije manče prijeđu godišnji limit od 3318 eura, iznose iznad tog limita oporezivati s 20 posto poreza na drugi dohodak.
Trenutačno je s napojnicama šaroliko. Ako se napojnica plaća bezgotovinski karticom, onda je oporezivana kao plaća i na nju se plaćaju sva davanja, porezi i doprinosi, pa od 10 eura manče konobarima ostane četiri eura na ruke. Ako se manče daju u gotovom novcu, onda najčešće iz džepa gosta završavaju u džepu konobara bez zubića države. To će plaćanje iz džepa u džep, vjerojatno bolje od novog poreznog tretmana napojnica, svesti na manju mjeru sve raširenije plaćanje karticama i drugim bezgotovinskim načinima plaćanja.
Nakon dvije godine razgovora s Ministarstvom financija o potrebi uvođenja napojnice u sustav fiskalizacije, priprema se zakonodavni prijedlog tretmana napojnica, iz kojeg će se točno znati što će i kako biti, a za sada se barata podatkom da će se novi tretman početi primjenjivati od iduće godine.
Način plaćanja
– Napojnica ne postoji u hrvatskom zakonodavstvu i prvo je treba definirati, jer kad se danas karticom plati manča konobaru, onda je se smatra dohotkom od nesamostalnog rada i na njega se moraju platiti doprinosi i porez na dohodak. Napojnica je različito definirana po zemljama, ali ni u jednoj napojnice ne prolaze potpuno bez poreza. Kad se napojnica uvede u zakonodavstvo i regulira kao, primjerice, direktna nagrada klijenta za pružene usluge djelatniku iznad cijene rada, onda se ona može oporezivati po nekoj manjoj stopi – kaže Tabak. Ističe da se u Austriji i Njemačkoj drugačije tretiraju bezgotovinska i gotovinska napojnica, pa se ne oporezuje ako se direktno ostavlja djelatniku u gotovini. Veli da je ipak propisano da se napojnice kao osobni dohodak trebaju prijaviti krajem godine i da ih Nijemci prijavljuju. Neke zemlje prave razliku između napojnica koje konobar dobije direktno i kad se manča skuplja u teglicu i raspoređuje krajem dana ili tjedna, a u tom se slučaju smatra da to više nije direktno plaćanje od gosta prema konobaru pa je napojnica iz tegle oporeziva.
– U Irskoj, kao i u Americi i Engleskoj, za napojnice uvijek postoji teglica na šanku i jedan je dio iz teglice ostajao restoranu, a sad je došao zakon gdje je rečeno da sve mora ići djelatnicima, pa su se restorateri pobunili... U Italiji je jedan konobar imao više od 90.000 eura gotovine, na koju su mu poreznici udarili rješenje kojim je morao platiti sva davanja. Taj je konobar sudom dokazao podrijetlo imovine i da je to napojnica, koja tada nije bila definirana u talijanskom zakonu kao napojnica i nije bila oporeziva, pa je Vrhovni sud presudio u korist konobara. A od prvog dana ove godine u Italiji je uveden porez na napojnice od pet posto – ističe Jelena Tabak. Dodaje da će uvijek postojati gotovinski način plaćanja, ali ljudi danas sve više plaćaju karticama, ali i na druge načine, satovima, mobitelima, prstenjem, i da se treba prilagoditi novim vremenima.