Državno vlasništvo desetljećima se koristi kao privatno: Vlada kreće u veliku akciju iseljavanja tisuća uzurpatora stanova

Goran Marić, ministar državne imovine, najavio je u utorak da njegovo ministarstvo uskoro kreće s velikom akcijom prema DORH-u, kojem će se poslati tisuće zahtjeva za iseljenjem iz nekretnina u državnom vlasništvu.

– Iznenadili biste se kada biste znali koliko je slučajeva u kojima se državno vlasništvo koristi kao da je privatno. Stvarno morate biti drski da se uselite u državni stan ili poslovni prostor, a da se onda ponašate kao da je to vaše privatno vlasništvo – poručio je Marić na konferenciji "Državno, a efikasno", koju je u zagrebačkom hotelu "Westin" organizirao tjednik Lider.

Marić je ponovio kako država u Hrvatskoj raspolaže golemom imovinom. Kad je riječ o nekretninama, u vlasništvu je države 6098 stanova, ukupne površine 330.000 četvornih metara, zatim 3708 poslovnih prostora, površine 393.000 kvadrata, kao i 3583 građevinskih zemljišta, površine 446 milijuna kvadrata, te 3022 garaže i garažna mjesta. Posebno bogatstvo države su 332 bivše vojne nekretnine, koje su velik potencijal, istaknuo je Marić.

Država ima i vlasničke udjele, većinske ili manjinske, u nizu tvrtki.

Ipak, upozorio je Marić, država se suočava s brojnim izazovima i problemima u korištenju svoje imovine. Jedan od glavnih je nepotpun i nesređen registar državne imovine.

– Nedavno smo otkrili da je država vlasnik hotela u središtu Pule. Takvih nekretnina ima jako puno – kazao je Marić.
Kao velike probleme u upravljanju državnom imovinom spomenuo je i nesređene zemljišne knjige, zatim sporove središnje države i lokalne samouprave oko pojedinih objekata, kao i zastarjele prostorne planove, koji ograničavaju prenamjenu bivših vojarni. Ukazao je i na spore natječajne procedure.

Unatoč tome, Marić smatra da je od osnivanja njegova ministarstva došlo do napretka u korištenju državne imovine. Analize, podsjetio je, pokazuju da je u segmentu upravljanja državnom imovinom napravljen veliki korak naprijed, ali da, unatoč tome, državne tvrtke mogu i moraju biti učinkovitije. Prostor za to vidi u smanjenju rashoda i povećanju prihoda, uz povećanje razine profesionalnosti i stručnosti. Dio imovine, poput hotela, privatiziran je ili se nalazi u procesu prodaje.

– Vrijednost portfelja kojim upravlja CERP danas iznosi 5,2 milijarde kuna, što je 1,2 milijarde kuna manje nego prije – zaključio je Marić.

Marić je rekao i da se Ministarstvo državne imovine neće ukidati.
– Vlada je osnovala Ministarstvo državne imovine i neće ga ukidati ni spajati, ono ostaje – zaključio je ministar.
Nije važno tko je vlasnik tvrtke, država ili privatnik, nego kako vlasnik tom tvrtkom upravlja, ocijenili su sudionici Liderove konferencije.

Iako je u Hrvatskoj uvriježeno mišljenje da država nije dobar gospodar, što se obično ilustrira i podacima o lošem poslovanju tvrtki u državnom vlasništvu, postoje i primjeri poduzeća u državnom vlasništvu koja uspješno posluju. S druge strane, poručeno je s konferencije, puno je i tvrtki u privatnom vlasništvu koje posluju loše.

Iako bilježe napredak u poslovanju, znatan broj čelnika poduzeća u državnom vlasništvu požalio se da od države kao vlasnika ne dobiva dovoljne inpute o tome kako upravljati tvrtkom. Preciznije, kazalo je nekoliko njih, nedostaju im jasni i precizni ciljevi.

– Volio bih da nam se kaže koji su ciljevi i dobit koju moramo ostvariti, tada bi nam bilo lakše poslovati – istaknuo je u raspravi Krunoslav Jakupčić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma.

– Mi od našeg vlasnika trenutno nemamo postavljene ciljeve. To bi nam bilo važno i zbog menadžerskih ugovora – istaknuo je i Zlatko Hodak, predsjednik Uprave Narodnih novina.

Docent na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Davor Labaš upozorio je, pak, kako se praksa postavljanja ciljeva državnim tvrtkama razlikuje od zemlje do zemlje. Neke države, naime, u fokus poslovanja državnih tvrtki stavljaju financijske pokazatelje, dok je u drugima naglasak na ocjenjivanju uspješnosti na nefinancijskim pokazateljima.
– Potrebno je uspostaviti balans između ciljeva – zaključio je Labaš.