– Pad broja cijepljenja protiv ospica, rubeole i zaušnjaka već je drugu godinu zaredom dramatičan, odnosno manji je od 90 posto.
Procijepljenost bi morala biti iznad 90 posto, odnosno 95 posto, da bi se održala konstantna razina kolektivnog imuniteta koji bi nas štitio od epidemije. Mislim da je ovaj pad procijepljenosti vrlo loš i smatram da, ako procijepljenost ne poraste, odnosno ako i dalje bude padala, Hrvatskoj u dogledno vrijeme prijeti epidemija. Podatke smatram vrlo zabrinjavajućima jer je pad procijepljenosti prisutan u proteklih šest godina – kaže dr. Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Kako se navodi u izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, 2017. godine nastavljen je pad cijepnih obuhvata u djece koji je prisutan u zadnjih šest godina, a najveći pad uočen je kod cijepljenja u drugoj godini života, cjepivom protiv ospica, rubele i zaušnjaka, zatim DTP cjepivom protiv difterije, tetanusa i hripavca, te cjepivom protiv hepatitisa B. Zbog kontinuiranog pada cijepnih obuhvata ozbiljno je ugrožena razina kolektivnog imuniteta u Hrvatskoj, prvenstveno kod djece predškolske dobi. Ako se hitno ne zaustavi trend pada cijepnih obuhvata, u skoroj budućnosti možemo očekivati epidemije, ponajprije ospica, rubele, hripavca i zaušnjaka, navode iz HZJZ-a.
Kako je na "prvoj liniji fronte", odnosno kod liječnika koji cijepe djecu cjepivom Priorix, koje se već nekoliko godina koristi protiv ospica, rubeola i zaušnjaka, upitali smo dr. Snježanu Kapor-Jeričević, pedijatricu iz primarne zdravstvene zaštite u Splitu.
– Odaziv za cijepljenje je nešto veći nego prijašnjih godina. Pretpostavljamo da su roditelje zabrinule informacije iz susjednih zemalja koje su se mogle pročitati u medijima, poglavito one iz Srbije, gdje je od ospica do sada preminulo nekoliko osoba. Stoga je odaziv nešto bolji nego prijašnjih godina, a točne ćemo rezultate znati kada bude gotov godišnji izvještaj – rekla nam je dr. Kapor-Jeričević.
Što se tiče cijepljenja DTP cjepivom, pad broja cijepljene djece vidljiv je i prilikom docjepljivanja u petoj godini života. Ono na razini Hrvatske iznosi 85,6 posto, no postoje velike razlike među županijama, od 41,7 posto u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, do 97,4 u Virovitičko-podravskoj. Što se tiče cjepiva za ospice, rubeole i zaušnjake, lani je obuhvat cijepljenja bio 89 posto, čime je nastavljen dramatičan pad broja cijepljenih.
Tako su 2016. godine obuhvati prvi put pali ispod 90 posto, nakon više od 20 godina visokih cijepnih obuhvata, tj. nakon 1994. godine, kad su bili 89,9 posto. Iako obuhvati već šest godina padaju i pri upisu u školu, još uvijek su na visokoj razini i osiguravaju visoku razinu kolektivne zaštite školske djece od ospica, rubele i zaušnjaka, navodi se u izvješću.
No, slabija procijepljenost ipak ostavlja traga, pa se tako kod djece predškolske dobi iz godine u godinu povećava udio osjetljivih zbog necijepljenja, što predstavlja opasnost za izbijanje epidemije, pogotovo u županijama s najnižim obuhvatima kao što su Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska i Osječko-baranjska. Obuhvati također značajno variraju unutar županija.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji cijepni se obuhvati za primarno cijepljenje protiv ospica, rubeola i zaušnjaka kreću od 53,3 posto na Hvaru do 100 posto na Visu, a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji od 40,8 posto u Dubrovniku do 80,5 posto u Metkoviću.
Obuhvat je niži i u Rijeci, gdje iznosi 78,3 posto, te u Osijeku, gdje je 80,7 posto, dok je viši nego prethodne godine u Splitu (78 posto). Cijepljenjima koja se provode u školskoj dobi još uvijek se postižu visoki cijepni obuhvati, što značajno pridonosi održavanju kolektivnog imuniteta.
Kod docjepljivanja u osmom razredu osnovne škole protiv difterije i tetanusa na razini Hrvatske postignut je obuhvat od 94,4 posto, a razlike među županijama nisu toliko velike kao za cijepljenja u predškolskoj dobi. Cijepljenjem protiv hepatitisa B u šestom razredu osnovne škole također se još uvijek postižu visoki cijepni obuhvati (96,3 posto), uz male razlike među županijama. Jedino cijepljenje koje ne pokazuje zamjetan trend pada obuhvata na razini Hrvatske je BCG, koje se provodi u rodilištima.
Ne cijepe se ona djeca čiji se roditelji protive cijepljenju i koji godinama govore kako je cjepivo protiv ospica, rubeola i zaušnjaka opasno za njihovu djecu. No, u pravilu to nisu roditelji koji se plaše tog cjepiva, nego se u pravilu radi o osobama koje nemaju povjerenja u hrvatski zdravstveni sustav i koje po društvenim mrežama prigovaraju svemu i svačemu.
Ospice su posljednji put u Hrvatskoj zabilježene 2017. godine.
– Tada je zabilježeno sedam slučajeva, od kojih tri u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a četiri u Zagrebu i njegovoj okolici – zaključuje dr. Bernard Kaić.
Podaci o procijepljenosti su zabrinjavajući, stopa je manja od 90 posto, kaže dr. Bernard Kaić. Na Hvaru je 53 posto, u Dubrovniku 40 posto, u Metkoviću 80 posto...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....