Euro je skrivene kune ‘potjerao‘ u banke: evo koliko su novca Hrvati držali u madracima i kućnim trezorima

Euro je iz madraca i kućnih trezora istjerao kune na bankovne račune pa je samo u prosincu svakog radnog dana na tekuće i žiro račune građana, tvrtki i svih ostalih sektora u zemlji stizalo više od pola milijarde kuna, po 627 milijuna kuna ili 83 milijuna eura.

Tako je posljednjeg lanjskog mjeseca na tekuće, žiro i a vista račune građana, tvrtki i ostalih sektora u zemlji u banke stiglo 16 milijardi kuna pa je godina okončana s 192 milijarde kuna depozitnog novca. Samo je prošle godine depozitni novac porastao za 39 milijardi kuna. Dok je tako raslo stanje tekućih, žiro i a vista računa, “utanjila” se kunska i devizna štednja u prosincu, i to za 237 milijuna kunska na 27 milijardi kuna, a devizna je pala za tri milijarde kuna na 200 milijardi kuna.

Posljednjeg dana 2022. godine kompletne kunske štednje bilo je 27 milijardi kuna, tri milijarde kuna manje nego godinu ranije i 200 milijardi kuna devizne štednje, koja je u prošloj godini narasla za 18 milijardi kuna.

Sve je manje gotovine

Kad se depozitnom novcu pribroji kompletna štednja građana, tvrtki i svih ostalih sektora, prošla je godina okončana s 420 milijarde kuna u bankama, što je za 54 milijarde kuna više nego godinu ranije. Cijele pretprošle godine kompletna je štednja s depozitnim novcem bila rasla za 36 milijardi kuna pa je jasan učinak uvođenja eura i prebacivanja kuna iz lisnica i kućnih trezora na račune u bankama, uglavnom tekuće i žiro račune radi konverzije u euro.

Iz Hrvatske narodne banke kažu da su krajem prošle godine zabilježili veliki pad gotovog novca izvan banaka.

- Unutar novčane mase M1 snažno je pao gotov novac izvan kreditnih institucija ususret ulasku Hrvatske u europodručje, za 21,5 milijardi kuna ili 59,4 posto u odnosu na kraj 2021. Sličan intenzitet smanjenja iznosa gotovine u optjecaju u godini uoči uvođenja eura zabilježen je i u usporedivim zemljama koje su uvodile euro, pri čemu je proces bio najintenzivniji u mjesecima neposredno prije uvođenja eura – objašnjavaju iz Hrvatske narodne banke.

Još od proljeća je trajalo smanjivanje gotovog novca izvan banaka, navode analitičari Raiffeisenbanke.

- U Hrvatskoj intenziviranje dinamike pada trajalo je od svibnja. S druge strane, novčana sredstva nastavila su se povećavati na transakcijskim računima, a djelomično u cilju praktičnijeg konvertiranja kuna u eure. Depozitni novac, s iznosom od 192,3 milijardi kuna, ostvario je rast u prosincu od 25,8 posto na godišnjoj razini ili 39,4 milijardi kuna, a u odnosu na studeni evidentirano je povećanje od 16,3 milijardi kuna ili 9,3 posto – kažu analitičari.

Građani od sve štednje i depozitnog novca imaju 278,7 milijardi kuna, od čega je krajem prošle godine najviše bilo devizne štednje - 153 milijarde kuna, depozitnog novca je bilo 104,9 milijardi i još 20 milijuna kunske štednje. Deviznu su štednju povećali za 6,5 milijardi kuna ili četiri posto, kunsku oborili za 114 milijuna kuna, a depozitni novac povećali za 26 milijardi kuna ili cijele prošle godine za 33 posto.