Veće prosječne plaće zarađuju radnici bez škole ili s nezavršenom osnovnom školom kolji rade u bankama, pomoćnim uslužnim djelatnostima u rudarstvu i tvrtkama koje se bave računalnim programiranjem nego fakultetski obrazovani radnici u ugostiteljstvu, zaštitnim djelatnostima ili putničkim agencijama.
Više zaradi nekvalificirani radnik u djelatnosti računalnog programiranja nego fakultetski kadar u obrazovanju, djelatnosti zapošljavanja, veterinari, gradnji zgrada, pravnim i računovodstvenim djelatnostima, proizvodnji filmova i televizijskog programa...
Tomu je tako jer je nekad od stupnja obrazovanja koji u pravilu podiže plaće, važnije u kojoj djelatnosti netko radi i kod kakvog poslodavca. Osamdesetih godina prošlog stoljeća, u vremenima dok je na svom vrhuncu bila splitska trgovačka kuća Brodomerkur po Splitu se pričalo o tome kolike plaće primaju čistačice i skladištari tog poduzeća.
Plaće su to bile na razini od 15.000 do 20.000 kuna, a mogli su ih isplaćivati jer su odlično poslovali i zarađivali. Tako danas neki sa zavišću spominju plaće u DM-u ili Lidlu i govore kako tamošnji prodavači zarađuju više od nastavnika, ali ne spominju plaće radnika u drugim trgovačkim lancima od kojih zarađuju više.
Ne govore ni o tome bi li se mijenjali za plaće i radna mjesta. Sve da nekim čudom svi radnici u svim trgovačkim lancima zarađuju minimalce, oni koji se s njima uspoređuju od toga ne bi imali baš ništa niti bi im plaće porasle. Jedino bio možda netko zlurad i budalast zaključio da njegova diploma vrijedi više jer se povećao broj onih koji su slabije plaćeni.
Vlasnici trgovačkih lanaca koji natprosječno plaćaju svoje radnike nemaju problem s tim da radnike plate za njihov rad, dok se drugi vlasnici vode drugačijom logikom i svojim interesima. Tako nije kriv nekvalificirani radnik u pomoćnim uslužnim djelatnostima u rudarstvu ili nekvalificiran radnik u računalnom programiranju i savjetovanju jer zarađuje više od nekih koji rade na mjestima za koje treba diploma, štoviše plaće tih radnika nisu u nikakvoj vezi s plaćama fakultetski obrazovanijem radnika iz dugih djelatnosti, jedino što ih povezuje je činjenica da se njima teško može prehraniti obitelj.
Prosječna plaća za zaposlene s visokom stručnom spremom u 2020. je prema podacima koje je ovih dana objavio Državni zavod za statistiku iznosila 9500 kuna. Najvišu prosječnu plaću od 14.913 kuna zarađivali su radnici s fakultetskom diplomom u duhanskoj industriji, farmaceutskoj industriji 13.724 kune i u zdravstvenoj zaštiti 13.749 kuna. Najnižu su prosječnu plaću od 5625 kuna zarađivali fakultetski obrazovani radnici u pripremi i usluživanju hrane i pića, u zaštitnim i istražnim djelatnostima 6273 kuna, u putničkim agencijama 6441 kunu, pravnim i računovodstvenim djelatnostima 7141 kunu...
Zaposleni u poljoprivredi s visokom stručnom spremom zarađivali su prosječne plaće od 8158 kuna, a njihove kolege u gradnji zgrada 7478 kuna, a u obrazovanju 7528 kuna. Prosječna plaća nekvalificiranih radnika u Hrvatskoj je 4294 kune, a računalnom programiranju i savjetovanju 7589 kuna, u bankama 6598 kuna, u osiguranju i mirovinskim fondovima 6319 kuna, a u telekomunikacijama 6255 kuna. Najniže plaće od 3104 kune primaju NKV radnici u upravljanju i održavanju zgrada. Prosječna plaća za radnika sa srednjom školom je 5580 kuna, a ti radnici najveće prosječne plaće zarađuju u vađenju sirove nafte i prirodnog plina 8250 kuna, a najmanje u socijalnoj skrbi bez smještaja 3803 kune. Prosječna plaća u trgovini na malo je 4717 kuna, u gradnji zgrada 4751 kunu, a u ugostiteljstvu je prosječna plaća za srednjoškolski obrazovanog radnika 4297 kuna.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....