Globalna mreža istraživačkih novinara - o koronavirusu izvještavati bez panike

Globalna mreža istraživačkih novinara - GIJN objavila je niz savjeta novinarima u izvještavanju o koronavirusu kako bi se izbjegla nepotrebna panika, ističući da je u izvještavanju javnosti važno razlikovati ono što se 'zna da je istinito' od onoga što se 'smatra istinom'.

Global Investigative Journalism Network (GIJN) tako savjetuje da se u medijskom izvještavanju smanji upotreba subjektivnih pridjeva (primjerice "smrtonosna" bolest), pažljivo biraju fotografije kako bi se izbjeglo širenje pogrešne poruke te da se objasne preventivne radnje kako bi priča bila manje zastrašujućom.

Upamtite da su statističke priče manje zastrašujuće od anegdotalnih, stoji među savjetima GIJN-a koje je prevelo Hrvatsko novinarsko društvo (HND).
Preporuka je izbjegavati clickbait-naslove, naglašavati znanstvene, a ne političke činjenice, više pažnje posvetiti liječnicima nego političarima te koristiti naziv COVID-19 (i dok traje: pandemija).

S obzirom da u globalnom izbijanju bolesti novinari ne mogu s terena izvještavati iz samoizolacije, a na terenu postoji rizik od zaraze, organizacija istraživačkih novinara upućuje kolege da paze na sebe, prate savjete liječnika te se informiraju o točnom stanju na području u koje idu.
Potrebno je, navodi GIJN, pratiti obavijesti Svjetske zdravstvene organizacije i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i njegovih lokalnih ispostava.

Vezano za biranje sugovornika, novinarima savjetuju da ih pažljivo biraju. "Dobitnika Nobelove nagrada za jedan znanstveni predmet ne čini autoritetom za sve znanstvene teme", poručuje GIJN.

Nužno razlikovati ono što se 'zna da je istinito' od onoga što se 'smatra istinom'

Ističu i da je nužno razlikovati ono što se 'zna da je istinito' od onoga što se 'smatra istinom' te biti oprezan kad se citiraju nalaze iz “prijepisa” ili neobjavljenih akademskih radova.
U ocjenjivanju novosti, novih teorija i tvrdnji, potrebno je zatražiti pomoć znanstvenika. Da bi se spriječilo širenje dezinformacija, „provjeru činjenica“ prije objave trebale bi proći i kolumne i komentari.

Međunarodna novinarska mreža IJNet objavila je popis savjeta za izvještavanje o COVID-19, uz savjete novinara koji su pratili bolest. IJNet, između ostalog, tako savjetuje novinarima da se usredotoče na izvještavanje, a ne na analizu; paze na naslove, razgovaraju sa što više ljudi, izbjegavaju rasne i ostale stereotipe te da ne zanemare priče koje nisu uzbudljive.

"Upamtite: nisu sve brojke točne. Postavite ograničenja. Ponekad je uredniku bolje reći “ne”", navodi IJNet.

Novinarima se savjetuje da u razgovoru sa žrtvama (npr. izliječenim osobama) tretiraju ih dostojanstveno, omoguće im da diktiraju vrijeme i okvir razgovora, budu transparentni i ne zaborave tražiti žrtvin pristanak za otkrivanje identiteta.

"Dobrobit žrtve mora imati prednost pred pričom", naglašava GIJN, koji nadalje savjetuje novinarima da pritom ne postavljaju odmah najteža pitanja te ih upozorava da višekratno suočavanje s traumatiziranim žrtvama može utjecati i na njih same.