Grad iz bivše Jugoslavije je i službeno najzagađenija europska prijestolnica, građani ogorčeni; 'To više nije ljudski, pa nismo divljaci! Djeca zbog toksičnog zraka izostaju iz škole, bolnice su pune...'

Djeca izostaju iz škola, a u bolnicama nema dovoljno kreveta dok nezdravi smog obavija i guši Skoplje, što je makedonskome glavnom gradu priskrbilo etiketu najzagađenije europske prijestolnice. 

"To više nije ljudski", kaže Marina, majka koja je prisiljena na dvomjesečni neplaćeni dopust kako bi sa svojim šesnaestomjesečnim sinom Davidom vrijeme mogla provoditi u bolnici. 

"Rođen je zdrav. A sada će se vjerojatno mučiti s astmom do kraja života". Sin joj hospitaliziran zbog teške astme pogoršane toksičnim zrakom. 

David je jedno od više od stotinu djece smještene u skopskoj klinici za respiratorne bolesti. Najmlađem pacijentu tek su dva mjeseca. 

Djeca i stariji najranjiviji su kada je posrijedi onečišćenje zraka, prouzročeno kombinacijom dima ogrjeva, teškom industrijom i ispušnim plinovima automobila. 

Važan je faktor i geografija, pošto prsten planina oko Skoplja zadržava smog u kotlini u kojoj je grad smješten. 
Prošli je tjedan dva uzastopna dana koncentracija čestica PM10 (manje od 10 mikrometara) u zraku bila četiri puta viša od dnevne preporuke Svjetske zdravstvene organizacije.

Vlada je, reagirajući na takvu situaciju, na dva dana zatvorila škole. Ujedno su privremeno obustavljeni svi građevinski radovi i naplate gradskog prijevoza kako bi se stanovnici potaknuli da je koriste osobne automobile. 

No mnogi stanovnici misle da je to tek 'kap u moru' koja ne utječe na rješavanje korijenskih uzroka problema koji grad more već godinama. 

"Dva dana bez nastave u tri mjeseca iznimnog onečišćenja. U kojem se paralelnom svemiru to može smatrati ozbiljnom mjerom?", pita Dragi Zmijanac iz skupine za prava djece Megjashi.

"Redovito komuniciramo s bolnicama, nastavnicima i školama, a ovo je problem broj jedan u Makedoniji", naglasio je. 
U međuvremenu, bolnice nemaju dovoljno kreveta za sve pacijente koji se žale na respiratorne tegobe, kaže Dejan Dokić, šef pulomološke i alergološke klinike u Skoplju. "Situacija nije dobra. U klinici više nemamo raspoloživih kreveta". 

Ljudima probleme stvaraju i čestice PM2,5, najmanje i najopasnije među zagađivačima zraka jer mogu prodrijeti duboko u pluća, čak i u krvotok. 

Podaci WHO-a pokazuju da je u Skoplju godišnja razina PM2,5 četiri puta viša od dopuštene. 
Vlada najvećim krivcem za onečišćenje smatra grijanje na drva i ugljen. Kritičari tvrde da iza toga stoji posvemašnji izostanak urbanog planiranja i rašireno siromaštvo, pošto je centralno grijanje dostupno samo u bogatijim dijelovima grada. 

Po podacima UN-ova Programa za razvoj (UNDP), više od trećine stanovnika u centru Skoplja grije se na drva, što je i najmanje učinkovit način grijanja i najviše zagađuje. 

"Pošto se grijemo na drva, ljudi misle da ne marimo za okoliš, da smo divljaci", kaže Velko Trajčev, građevinski radnik iz predgrađa. "To nije istina. Jednostavno nemamo drugu opciju da preživimo".

Trajčev je samohrani otac, udovac, koji sa 150 eura plaće brine o dvjema kćerima. "Ne mogu si priuštiti niti da zagrijem cijelu kuću, a kamoli nešto drugo. Usto ne mogu ulagati u nešto što bi bilo prihvatljivije za okoliš. Prisiljen sam koristiti drva". 
Zamjenik makedonskog ministra okoliša Jani Jani Makraduli za sve okrivljuje prethodne vlade. 

"Ova vlada je naslijedila problem. I u rješavanju krećemo od nule", kazao je. 

Vlada ima plan kako prepoloviti onečišćenje u iduće dvije godine. Dio plana je uvođenje plinskog grijanja u kućanstva. 
Aktivisti za zaštitu okoliša upozoravaju i na industriju. "Skoplje je grad koji ima tvornice teških metala i kemikalija doslovno u centru", rekla je Tatjana Grozdanovska.

"A tu je i stotinu malih pogona i radionica koje pale loživo ulje, gume... Ne vidimo da gradski inspektori čine bilo što po tom pitanju".