StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetudruženi zločinački pothvat

Haag konačno potvrdio: Milošević i ratni lideri Srba provodili su agresiju na Hrvatsku i BiH

Piše Robert Bajruši/JL
7. kolovoza 2021. - 17:58
Lijevo, prema dolje: Ratko Mladić, Milan Martić, Milan Babić; u sredini: Slobodan Milošević; Desno, prema dolje: Željko Ražnatović Arkan, Goran Hadžić, Mihalj KertesAFP/Arhiva

Napokon se i to dogodilo.

Slobodan Milošević bio je dio udruženog zločinačkog pothvata u BiH i Hrvatskoj. Ovo je suština presude Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove u Haagu protiv bivših čelnika Službe državne bezbednosti (sigurnosti) Srbije Jovice Stanišića i Franka Simatovića.

Njih su dvojica 30. lipnja ove godine osuđeni na po 12 godina zatvora zbog ratnih zločina u Bosanskom Šamcu, a oslobođeni za druge zločine. Kako je tom prilikom objavljeno, Raspravno vijeće nije utvrdilo da su Stanišić i Simatović sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu čiji je cilj bio da se većina nesrpskog stanovništva prisilno i trajno ukloni s određenih područja u BiH i Hrvatskoj. Vijeće je, prema tada objavljenom sažetku presude, utvrdilo da su oni znali za udruženi zločinački pothvat, ali je objašnjeno da tužitelji nisu dokazali da su Simatović i Stanišić, s ostalim sudionicima, dijelili tu zločinačku namjeru. Također, tada nije precizirano tko su bili sudionici udruženog zločinačkog pothvata.

Sada je i to poznato jer je u presudi koju je Mehanizam objavio u petak 6. kolovoza, a koja sadrži 296 stranica, poimence precizirano tko su bili članovi udruženog zločinačkog pothvata.

Zajednički cilj

Pretresno vijeće zaključuje da je zajednički "zločinački cilj dijelilo više političko, vojno i policijsko rukovodstvo u Srbiji, SAO Krajini, SAO Slavoniji, Baranji i Zapadnom Srijemu i Republici Srpskoj, s ključnim članovima koji su varirali ovisno o području i vremenu izvršenja zločina".

Članovi udruženog zločinačkog pothvata bili su, kako se navodi, Slobodan Milošević, Radmilo Bogdanović, Radovan Stojičić Badža, Mihalj Kertes, Milan Martić, Milan Babić, Goran Hadžić, Radovan Karadžić, Ratko Mladić, Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić i Željko Ražnatović Arkan, stoji u presudi pod točkom 380.

"Izvan razumne sumnje je dokazano" da je barem "od kolovoza 1991. postojao zajednički zločinački cilj da se nasilno i trajno ukloni, činjenjem zločina progona, ubojstava, deportacije i nehumanih djela (prisilno premještanje), većina nesrba, uglavnom Hrvati, bosanski Muslimani i bosanski Hrvati, s velikih područja Hrvatske i Bosne i Hercegovine", navedeno je presudi Mehanizma.

Dakle, sada je Slobodan Milošević i službeno - zločinac. Ne kaže se uzalud da je pravda spora, ali dostižna jer je proteklo dvadeset godina od Miloševićeva uhićenja i premještaja u Scheveningen te 15 godina od njegove smrti.

Nikada osuđen

Naime, premda je 29. lipnja 2001. godine prebačen u Haag, bivši predsjednik Srbije i SR Jugoslavije nikada nije osuđen za ratne zločine za koje je bio optužen. Prva optužnica protiv njega podignuta je u svibnju 1999. godine zbog zločina na Kosovu. U listopadu 2001. godine optužen je za zločine u Hrvatskoj, a prva optužnica za zločine u BiH podignuta je 22. studenog 2001. godine. Godinu poslije ta je optužnica izmijenjena i ondje je navedeno da je Slobodan Milošević sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu koji je nastao prije 1. kolovoza 1991., a trajao je najmanje do 31. prosinca 1995. Svrha tog pothvata bila je prisilno i trajno uklanjanje većine nesrba, prije svega bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata, s velikih dijelova teritorija Republike Bosne i Hercegovine.

Kao suizvršitelj udruženog zločinačkog pothvata, Miloševića se također teretilo za istrebljenje ili ubojstvo i prisilno premještanje i deportaciju tisuća bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i drugih civila nesrpske nacionalnosti. Optužbe protiv njega također uključuju brojna djela hotimičnog i bezobzirnog uništavanja kuća, druge javne i privatne imovine bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata, njihovih kulturnih i vjerskih ustanova, povijesnih spomenika i drugih svetih mjesta te oduzimanje i pljačku imovine bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i drugih civila nesrpske nacionalnosti, piše na stranicama Međunarodnog tribunala u Haagu.

Međutim, suđenje poticatelju ratova u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu nikada nije okončano jer je Milošević umro 11. ožujka 2006. Iako je najodgovorniji za smrti oko 200.000 ljudi, nikada nije formalno osuđen. Baš je zato od povijesnog značenje da je Pretresno vijeće u presudi Stanišiću i Simatoviću utvrdilo postojanje udruženog zločinačkog pothvata čiji je član bio i Slobodan Milošević.

23. studeni 2024 00:35