HDZ uživa najmanju potporu građana od početka mandata, SDP se trgnuo iz letargije, Most raste... Tko su najpopularniji domaći političari? Na drugom mjesto "nitko"

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno u razdoblju između 01. i 03. travnja, pokazalo da je za 71,6 posto hrvatskih punoljetnih građana slučaj Agrokor najvažnija tema posljednjih mjesec dana, piše N1.

To je ujedno događaj s najvećim mjesečnim izborom za temu od početka istraživanja, odnosno od siječnja 2004. godine. Za sada je ovaj događaj imao relativno mali utjecaj na rejting političkih stranaka i domaćih političara.

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom travnja (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi bio pobjednik izbora. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 31,3 posto (prema 32,8 posto iz ožujka). To je ujedno i najveći međumjesečni pad izborne podrške vladajuće stranke od početka mandata.

Istovremeno je SDP zaustavio negativni trend te je u posljednjem mjesečnom istraživanju zabilježen rast izborne podrške vodeće oporbene stranke koja početkom travnja bilježi izbornu potporu od 22,8 posto (prema 21,6 posto iz ožujka).
Najveći međumjesečni rast izborne podrške zabilježio je Most koji je zadržao svoje treće mjesto sada s izborom od 9,6 posto (prije mjesec dana 8 posto).

Slijedi Živi zid na četvrtom mjestu s izborom od 7,1 posto (prema 7,7 posto iz ožujka).
HNS na petom mjestu bilježi izbor od 3,6 posto (prema 3,9 posto iz ožujka), dok se HSS zadržao na šestom mjestu s 2 posto (prije mjesec dana 1,9 posto). Slijedi skupina od pet stranaka s izborom između jedan i dva posto: Pametno (1,9%), IDS (1,4%), Stranka rada i solidarnost BM 365 (1,3%), HSP AS (1,2%) i HDSSB (1,1%). Ispod 1 posto su dvije parlamentarne stranke: HSLS (0,9 posto) i HSU (0,8 posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 2,2%, dok je 12,6% neodlučnih.

Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara je hrvatski premijer Andrej Plenković s izborom od 21,8 posto (u odnosu na 22,4 posto iz ožujka). Drugo mjesto drži "Nitko" (niti jedan političar kao zasebna kategorija odgovora) s izborom od 14,6 posto (prema 13,4 posto iz ožujka).

Na trećem je mjestu predsjednica Grabar Kitarović s 10,7 posto (prema 9,8 posto iz ožujka). Anka Mrak Taritaš je na četvrtom mjestu s izborom od 9,7 posto (prije mjesec dana 9,4 posto), dok je Davor Bernardić peti s izborom od 5,2 posto (isto kao i prije mjesec dana).

Na šestom je mjestu Božo Petrov s izborom od 4,5 posto (u ožujku 2,6 posto). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Zoran Milanović (3,9 posto), Tonino Picula (3,8 posto), Ivan Pernar (3,2 posto) i Zlatko Hasanbegović (2 posto).

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 30,5 posto građanki/građana u odnosu na 31,4 posto iz ožujka. U ovomjesečnom istraživanju 60,8 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 60,1 posto iz ožujka. Kakav je smjer zemlje ne zna 8,8 posto građana/ki.

Najveći udio društvenih optimista bilježi se među glasačima HDZ-a i iznosi 69,4 posto (u ožujku 76,1 posto), dok je među glasačima Mosta taj udio značajno niži i iznosi 42,1 posto (u ožujku 57,1 posto). Među glasačima podupirajućih stranaka aktualne saborske većine glasači HSLS su češći društveni optimisti (44,4 posto) u odnosu na glasače Stranke BM 365 (38,5 posto).

S druge strane glasači SDP-a i Živog zida su znatno rijeđe društveni optimisti (11,1 posto, odnosno 7,1 posto), dok je među glasačima druge dvije oporbene stranke zabilježen nešto veći udio drušvenih optimista (HNS sa 16,7 posto i HSS s 30 posto).
Potpora radu Vlade
Razina potpore politiku i rad Vlade RH u šestom mjesecu mandata iznosi 46,2 posto (prema 45,6 posto iz prethodnog mjerenja iz ožujka). Za usporedbu u istom mjesečnom mjerenju Vlada premijera Milanovića bilježila je potporu od 44,7 posto.

Kad je riječ o ne podršci politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 36,9 posto (prema 36,3 posto iz ožujka), što je nešto više od udjela protivnika politici koji je zabilježen za Vladu Z. Milanovića koja je u šestom mjesecu mandata iznosila 34,8 posto. Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu.

Vlada Andreja Plenkovića u ovomjesečnom mjerenju je dobila "mršavu" trojku s prosječnom ocjenom od 2,54 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,56). Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,47), a nižu među glasačima ostalih partnera u poziciji (glasači Mosta 2,70; HSLS-a 2,33; BM 365 1,83). S druge strane glasači oporbenih stranaka rad su Vlade u pravilu ocijenjivali nešto slabije (SDP-ovi birači s 2,25, Živog zida 2,27, HNS-a 2,14, HSS-a 2,58).

Predsjednica Republike je za svoj rad dobila stabilnu trojku, odnosno 3,0 (jednako kao i početkom ožujka). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 2,31 (prije mjesec dana 2,25).

U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca slučaj Agrokor zabilježio je uvjerljivo najveći izbor koji iznosi 71,6 posto. Na drugom je mjestu tema koja već mjesecima bilježi visoku razinu izbora – iseljavanje iz zemlje što je izbor za temu mjeseca u 9,3 posto slučajeva.

​Pet se tema natiskalo oko 2 posto izbora za najznačajnije teme u proteklih mjesec dana: kampanja za lokalne izbore (2,2%), razmimoilaženja vladajućih, HDZ-a i MOST-a (2,1%), odluka Ustavnog suda kojom se ne zabranjuje pobačaj (1,9%), dobri ekonomski pokazatelji (1,8%), sukobi navijača i navijačko divljanje na utakmicama (1,5%). Ostale su teme s izborom manjim od 1,5 posto.