Hoće li Hrvati nakon Njemačke i Irske početi bježati u Sloveniju u potrazi za boljim životom? Naši susjedi najavili dodatno podizanje plaća, evo koliko kod njih zaradi najslabije plaćeni radnik

Slovenska vlada minimalnu plaću u zemlji već idućega mjeseca podiže na 667 eura neto, a ista će od 2020. godine iznositi zajamčenih 700 eura u džepu najslabije plaćenoga radnika, čime nisu obuhvaćeni dodaci.

Za usporedbu, Hrvatska minimalna plaća u neto iznosu zadana je na 370 eura, ili 2750 kuna, gotovo upola manje. Porast minimalne plaće u neposrednom susjedstvu unutar Europske unije svakako neće proći bez izravnog utjecaja i na naše tržište rada: povećat će i prosječnu plaću koja je dosad iznosila 1100 eura, a radno mjesto u Deželi mnogim je hrvatskim građanima lakše dohvatljivo nego slična koja im se nude u Irskoj, Švedskoj ili Njemačkoj.

Slovenski zaposlenici s najnižim primanjima kojima će već sljedećeg mjeseca porasti plaće tu okolnost primarno mogu zahvaliti stranci Ljevica, koja vladu Marijana Šareca podupire bez participiranja u njoj i na temelju projektne suradnje. Jedan od prioritetnijih projekata Ljevice, koji su prihvatile sve koalicijske stranke, bio je prijedlog zakona o minimalnoj plaći. U koalicijskom krugu pregovaralo se jedino o datumu kad bi stupilo na snagu izuzimanje iz minimalca svih dodataka na plaću koji su definirani zakonima i kolektivnim ugovorima.

Troškovi života

Ljevica je vladi Marijana Šareca predložila i da se za obračun minimalne plaće u Sloveniji od 2021. godine primjenjuje formula po kojoj bi ista trebala biti veća najmanje 20 posto od minimalnih troškova života.

Predstavljajući svoju inicijativu koja u primarnom efektu diže životni standard za najmanje 70 tisuća radnika, koordinator Ljevice Luka Mesec kazao je kako nitko tko u Sloveniji radi osam sati dnevno više neće biti na pragu rizika od siromaštva, kao što je to dosad bio slučaj. Novi zakon, po njegovu mišljenju, uspostavlja i smislen odnos između prihoda radno aktivnih i neaktivnih osoba, a u odnosu na minimalne troškove života. Mesec je napomenuo i kako je zakon praktički neutralan prema proračunu jer će se zbog povećanja plaća u javnom i privatnom sektoru uprihoditi i više državnoga novca od poreza i doprinosa.

Slovenska udruga poslodavaca kritički se odredila prema novom zakonu o minimalnoj plaći, spočitavajući političarima da je izostao dijalog s njima u okviru gospodarsko-socijalnog vijeća. Gospodarska komora Slovenije također je optužila Ljevicu da je prijedlogom o povećanju minimalne plaće prekršila međunarodne ugovore o socijalnom dijalogu.

Mali poduzetnici i obrtnici Slovenije reagirali su, pak, pozitivno na zakonsko podizanje minimalne plaće, ali su apelirali na vladu da istodobno smanji troškove rada i doprinosa jer je razlika između bruto i neto plaće u Sloveniji postala prevelika.