Hrvatski BDP na godišnjoj razini porastao čak 3,9 posto, to je najveći skok od 2007. godine i trenutačno najveći u Europskoj uniji

Prva procjena Državnog zavoda za statistiku pokazala je kako je tromjesečni BDP u prvom tromjesečju 2019. realno veći za čak 3,9 posto u odnosu na isto tromjesečje 2018., dok su prognoze analitičara većinom, prosječno bile na razini od 2,6 posto.

To je veći rast u odnosu na prosjek Europske unije i trenutno najveći u Europi, a ponajviše se zahvaljuje rastu investicija i osobne potrošnje. Nedavno je Eurostat objavio kako je gospodarstvo EU-a u prvom tromjesečju poraslo za 0,5 posto u odnosu na prethodni kvartal i 1,5 posto na godišnjoj razini.

Zadnji put je BDP toliko rastao u prvom kvartalu je bilo 2007. godine. Sezonski prilagođeni tromjesečni BDP u odnosu na prethodno razdoblje bilježi pozitivnu stopu promjene od 1,8 posto, a u odnosu na isto tromjesečje 2018. realno je veći za 3,9 posto. Po rastu BDP-a u odnosu na prethodni kvartal Hrvatska je ostvarila najveći rast u Europskoj uniji, dok su na godišnjoj razini veći rast ostvarile Mađarska, Poljska i Rumunjska.   

Najveće zasluge za rast ima nastavak snažne potrošnje kućanstava (4,4 posto), a na što su, prema analizi RBA, upućivala i kretanja indeksa povjerenja, očekivanja i raspoloženja potrošača koji se u prvom ovogodišnjem tromjesečju nalazili na visokim razinama iz predkriznih godina.

"Rezultat je to povoljnih kretanja na tržištu rada (rast plaća i zaposlenosti), potisnute inflacije, povoljnih kretanja u turizmu i niskih troškova financiranja. Snažan rast bruto investicija u fiksni kapital bio je očekivan obzirom na dvoznamenkasti realni rast javnih investicija u 2018. od 25,9 posto.

Realni rast bruto investicija u fiksni kapital u prvom tromjesečju dosegnuo je 11,5 posto što je najviša stopa od drugog tromjesečja daleke 2008.", ističe se u njihovoj analizi. Rast izvoza roba za 7,6 posto, napominju, te izvoza usluga za 0,9 posto nije uspio nadmašiti uvoz roba i usluga (+7,7 posto), te je očekivano doprinos neto inozemne potražnje bio je negativan. Konačno, državna potrošnja nastavila je s solidnim stopama rasta (3,1 posto). 

Potom se naglašava kako ohrabruje oporavak gospodarske aktivnosti u prerađivačkoj industriji uz godišnju stopu rasta od 2,6 posto, što je bilo i očekivano s obzirom na prethodne pozitivne objave obujma industrijske proizvodnje. "U skladu s rastom investicija, građevinarstvo bilježi snažno ubrzanje rasta na 11,6 posto. Posljedično, najveći doprinos pozitivnim kretanjima BDV-a zabilježen je u djelatnostima građevinarstva te trgovine na malo i veliko čija je bruto dodana vrijednost viša za 5,1posto godišnje", navodi se u analizi RBA.