Zamijećeno je usporavanje stambenog nekretninskog tržišta u Hrvatskoj ako se usporedi podatke o prometu nekretninama iz prve polovice ove godine s prvom polovicom 2022.
Primjetan je pad prometa u Zagrebu od gotovo 23 posto, o čemu se nedavno pisalo, a na razini cijele Hrvatske pao je 9,3 posto, prema podacima Porezne uprave.
U prvom polugodištu prošle godine stranim državljanima prodane su ukupno 6182 nekretnine, a ove godine 5341, što je 13,6 posto manje kad se uspoređuju ista razdoblja. Ponajviše su pale transakcije njemačkih i austrijskih državljana, čak 25 i 29 posto, što se u konačnici odrazilo i na ukupni promet, iznosi podatke Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK te direktor agencije Kastel nekretnine, piše Jutarnji.hr.
- Pad prometa ne znači istodobno i pad cijena, ta situacija možda zbunjuje mnoge. Tržište nekretninama u tom se smislu smatra tromim. Ipak, uočava se da su cijene rasle po bitno manjim stopama nego prošle godine. Pad prometa nekretninama je uobičajeni nagovještaj za kasniji pad cijena - ističe Ranilović.
Cijelo usporavanje tržišta je, dodaje, očekivana posljedica raznih faktora koji su utjecali na tržište nekretnina u Hrvatskoj.
- Prvi uzrok je rast kamatnih stopa u eurozoni, a s namjerom da se uspori inflacija, što dovodi do smanjene potražnje. Iako su kamate u Hrvatskoj relativno niske, stanje u svijetu i Europi svakako će utjecati i na nas. To se već osjeća na padu broja transakcija u kojima sudjeluju stranci. Jedan od bitnih uzroka usporavanja tržišta je i nerealni rast cijena dobrom dijelu nekretnina, i to posebno onih rabljenih. Uz ionako već slabu ponudu nekretnina na tržištu, nerealni rast cijena je dodatno smanjio promet - objašnjava Ranilović te dodaje kako je razlika između realiziranih i traženih cijena već dosegla oko 15 posto, a mnoge nekretnine se bezuspješno nude mjesecima.
Kao što su očekivali i najavljivali u njegovu tržišnom sektoru, iako to mnogi nisu željeli čuti, a neki i dalje ne prihvaćaju, sada je izvjestan sljedeći ciklus na tržištu te je jasno da tržište ne može rasti unedogled. Tako su promjene nastajale 2001., 2008. i 2015. godine, pa ih očekuju i sada.
- Ipak, ne mislimo na krizu, posebno ne nekretninskog tržišta, ali možemo svjedočiti da se događa promjena trendova. To se ne odnosi na sve nekretnine jednako. Novogradnja će se i dalje bolje držati od starogradnje, ali svi će morati pažljivije kalkulirati kada formiraju izlaznu cijenu - dodaje.
Očekuje se i stabiliziranje cijena građevinskih zemljišta, kao što su se stabilizirale i cijene građevinskog materijala. Ti su faktori, napominje, bitno utjecali na konačnu cijenu novog stana.
- Dodatni problem hrvatskog tržišta jest to što je ponuda kvalitetnih nekretnina nedostatna. To je najveći problem kod rabljenih stanova jer ako je stan pojedinačno i solidan, često se nalazi u dotrajaloj i neodržavanoj zgradi, pa možemo zaključiti da je postojeći stambeni fond zapravo prosječno u lošem stanju. Zato kupci radije odabiru nove nekretnine, ali je pitanje koliko si hrvatskih građana može priuštiti novu nekretninu - objašnjava Ranilović.
Dodaje da će država uskoro, kao i lokalna uprava, morati posegnuti za nekim drugim modelima priuštivog stanovanja. Dakle, onim koji nije okrenut isključivo tržištu, kako kupnjom tako i najmom nekretnina.
- Najave postoje pa se nadamo da će se i realizirati - zaključuje Ranilović.
Podsjetimo, prema podacima Porezne uprave, promet stambenim nekretninama u Zagrebu je pao 23 posto ako se uspoređuje prvo polugodište 2023. s prvim polugodištem prošle godine. Ukupno je promet svim vrstama nekretnina u glavnom gradu pao 20 posto. Lani u prvom polugodištu prodan je ukupno 5731 stan, a u prvoj polovici ove godine prodano ih je 4440 stanova.
Prodaja poslovnih prostora pala je 19 posto, obiteljskih kuća 18 posto, a građevinskih zemljišta četiri posto.
