U Hrvatskoj je prema najnovijim podacima Europskog centra za prevenciju (ECDC), stopa zaraženih na 100.000 stanovnika danas skočila na 511, a stopa smrtnosti na 4.1.
Usporedbe radi, sredinom rujna stopa smrtnosti bila je 0,7. Naši susjedi Slovenci imaju još goru statistiku što se tiče širenja virusa u populaciji, no manja im je stopa smrtnosti, koja kod njih iznosi 3.0.
U cijeloj Europi raste broj zaraženih, no ne i stopa smrtnosti. Ipak, iako ih manje u prosjeku umire, nego u Hrvatskoj, Slovenci su odavno uveli policijski sat i imaju drastično oštrije mjere od naših.
I Njemačka, koja ima daleko manju stopu i zaraze i smrtnosti od Hrvatske (zaraženih 182 na 100.000 stanovnika, a smrtnost 0,7 posto) od ponedjeljak ide u kompletni lockdown, a Hrvatsku su danas proglasili rizičnom i kompletno nas stavili na crvenu listu. Policijski sat uveli su i Francuzi, Španjolci, Grci, Česi i Belgijci, no kod nas se o tome još ne razmišlja.
Štoviše, župana varaždinskog i šefa Reformista Radimira Čačića, koji je prvi je na sjednici koalicijskih partnera predložio uvođenje policijskog sata, danas je žestoko popljuvao predsjednik države Zoran Milanović, kazavši kako bi one koji to predlažu trebalo strpati u policijsku maricu.
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić pak siguran je da naše gospodarstvo može preživjeti još jedno zaključavanje.
"Možemo, sigurno možemo preživjeti čak i da dođe do punoga lockdowna. Međutim, mora se imati na umu da je to vrlo skupo, kao što se pokazalo i ovaj put. Vidite da smo završili godinu s proračunskim deficitom od 29.5 milijardi kuna. To je posljedica upravo takvog tipa lockdowna. Ako je moguće, dobro je izbjeći takav tip lockdowna jer ostavlja posljedice u smislu velikog duga koji će se sutra morati vratiti', komentirao je guverner Vujčić za Media servis.
Potvrdio je kako je HNB u poziciji da bi mogla isfinancirati potrebe kao što su mogli i na proljeće. Ako duže vrijeme nastavimo živjeti uz trenutne epidemiološke mjere, Vujčić kaže da će to biti udar na životni standard stanovništva.
Prema posljednjim procjenama pad BDP-a u ovoj godini bit će osam posto, dok se iduće godine očekuje rast za pet posto i već krajem 2022. godine potpuni oporavak. Ove postotke, pogotovo predviđanje oporavka, mnogi iz političkih krugova pa i struke smatraju nerealnima, pogotovo tko uzima u obzir da nam je javni dug 330 milijardi kuna i da nam se proračun većinom temelji na osobnoj potrošnji i zaduživanjima.
"Taman nakon što smo mi izašli van s projekcijom i broj slučajeva zaraze koronavirusom je naglo porastao. Znači da su se počeli materijalizirati neki od tih negativnih rizika. Međutim, opet je vrlo teško reći što će se sad događati do kraja kvartala- napomenuo je Vujčić.
U jesenskom temeljnom scenariju Vujčić računa da ćemo u prvom kvartalu imati cjepivo.
"Ja mislim da je to u ovom trenutku najrealnija pretpostavka jer koliko čujem od epidemiologa, cjepiva su u zadnjim stadijima testiranja“, kazao je dodavši da ćemo, ako se stvari budu tako razvijale, imati brži oporavak gospodarstva.
Međutim, ako dođe do komplikacija, očekuje nas lošija situacija.
Smatra da u ovom trenutku dobro balansiramo između restriktivnih mjera i očuvanja gospodarstva.
Kada su u pitanju bruto međunarodne pričuve HNB-a, na pitanje Media servisa je li bilo kritično u vrijeme proljetnog lockdowna i je li se pitao u tom razdoblju jesu li dostatne, odgovorio je:
„Da, da. Kad krene tako nešto onda se uvijek pitati jesu li dostatne. Kada je ovo počelo, bila je nagla potražnja za devizama. Mi smo reagira intervenirajući s međunarodnim pričuvama u visini 5.1 posto BDP-a, što je ogromna intervencija. U par tjedana morali smo potrošiti 2.6 milijardi eura i u tom trenutku naravno da čovjek gleda kolike su te rezerve i što ako se ovim tempom nastave smanjivati. Koliko mogu izdržati – zaključio je.