Idete li na godišnji odmor, bit će od pomoći savjeti policije kako onemogućiti lopove i smanjiti rizik od provala

Provale u domove i krađe iz domova najčešća su kaznena djela, a žrtva može biti bilo koji građanin.

Na temelju dosadašnjih iskustava i poznavajući stil i navike kradljivaca, policija savjetuje građanima da i sami poduzmu određene samozaštitne mjere i radnje kako ne bi postali žrtve ovih kaznenih djela.

Ovo su savjeti policije kako umanjiti rizik od provala.

Preporuča se:

► Uvijek zaključavajte ulazna vrata, bez obzira na to koliko dugo ćete biti odsutni. Sjetite se i otvorenog prozora ili balkonskih vrata

► Budite dodatno oprezni ako stvarate buku koja onemogućava da čujete posjetitelje (uključen usisavač, mikser, sušilo za kosu, glasno slušanje glazbe, itd.) ili ste u udaljenim dijelovima kuće ili dvorišta (tavan, podrum vrt, itd.). Nemojte tik uz kuću ostavljati predmete koji omogućavaju lakše penjanje, poput ljestava ili sanduka

► U stanove se najčešće provaljuje kroz ulazna vrata, pa se osigurajte «špijunkom» kroz koju ćete moći promotriti posjetitelja, dobrom bravom i čvrstim zasunom za djelomično otvaranje vrata. Ako vam je neka osoba sumnjiva, zatražite da pokaže službenu ispravu i nazovite instituciju ili poduzeće koje navodno zastupa. Telefonski broj potražite sami na informacijama

/Shutterstock

► Na obiteljskim kućama česte su mete lopova prozori, velike staklene površine na vratima i sl., pa ugradite dodatnu zaštitu

► Provalnici često proučavaju navike žrtve, pa su u opasnosti stariji, bolesni, invalidi, osobe koje žive same, djeca i sl. Imate li takve ukućane ili prijatelje, nazovite ih ili posjećujte, a djecu naučite da ne otvaraju vrata neznancima i da nazovu vas, susjede, policiju

► Ne držite novac i dragocjenosti u posudama na kuhinjskim policama, pod jastukom, među rubljem i sl. Lopovi znaju da ondje treba tražiti

► Ne pričajte svima da nekuda putujete i ne ostavljajte takve poruke na telefonskoj sekretarici. Nemojte razglasiti «na sva zvona» da ste upravo dobili plaću, kupili nove kućanske uređaje ili uštedjeli veću svotu

/Shutterstock

Idemo na put - a provalnici?

Ako će vaš dom duže vremena biti prazan, zbog odlaska na godišnji odmor ili putovanja, pobrinite se da:

► Novac i dragocjenosti ne ostavljate u stanu, već ih pohranite na sigurno mjesto (trezori ili na čuvanje kod osoba od povjerenja)

► Ključ od stana ne ostavljajte ispod otirača, tegli za cvijeće i sličnim mjestima

► Ključ od stana ostavite osobi od povjerenja koja će biti u mogućnosti češće ga obići

► Organizirate da osoba od povjerenja češće prazni poštanski sandučić

► Adresu na kojoj boravite i broj telefona na koji vas se može dobiti kada ste na putu ostavite osobi od povjerenja

► Ne zaboravite uključiti alarmni sustav ako ga posjedujete.

► Ne zaboravite uključiti alarmni sustav ako ga posjedujete.

► Ako vam se i pored svih samozaštitnih mjera dogodi da budete žrtva provalnika, odmah obavijestite policiju na broj 192 ili na broj policijske postaje na području koje se nalazi vaš dom.

/Shutterstock

Dobar susjed - siguran stan

Postoje mnogobrojni kriminogeni faktori odnosno uvjeti koji pogoduju činjenju kaznenih djela ili nastanku drugih štetnih događaja koji proizlaze iz nemarnosti, nepažnje, površnosti, lakomislenosti, nemarnog odnosa prema osobnoj i društvenoj imovini, nedovoljna fizička i tehnička zaštita i drugi propusti potencijalnih žrtava.

Primjerice, krađa sa svojim svemogućim oblicima, pored motiva leži u čestoj prilici koju stvara žrtva. Velik broj građana iskazuje veliku brižnost u pogledu čuvanja svoje i društvene imovine što kradljivci vješto koriste. Iz neznanja i ravnodušnosti propuštaju se potrebne mjere predostrožnosti. U svakom slučaju, ostaje činjenica da su pri svakoj provali neizbježne posljedice za žrtvu. Ne radi se samo o pretrpljenoj šteti nego je provala i psihičko opterećenje. Dom žrtve više nije siguran i to uzrokuje strah od budućnosti jer ako je jednom provaljeno situacija se može u svakom trenutku ponoviti. Između ostalog, često se zbog nesnalaženja, neinformiranosti i nemarnosti žrtve, na krivi način tumači uloga policije i narušava određena društvena uloga pa i povjerenje u policiju.

Jedna od preventivnih mjera u sprječavanju ovih kaznenih djela jest susjedski nadzor tj. aktivnosti u okviru primarnog suzbijanja kriminaliteta koje su usmjerene na fizičku i socijalnu okolinu i na faktore koji utječu na mogućnost pojavljivanja kriminaliteta.

/Shutterstock

► Bit susjedskog nadzora je u međusobnom poticanju građana da pomažu jedni drugima i da uz policiju budu čuvari imovine, putem zapažanja i izvješćivanja o sumnjivim pojavama u svojim četvrtima.

I► deja se temelji na međusobnom poznavanju susjeda, potrebi da zaštite jedni druge, interveniraju u ime drugih i ako se primijeti nešto sumnjivo, dojave policiji

► Glavna djelatnost susjedskog nadzora je strategija širenja neformalnog nadzora, dojava policiji, veći broj uhićenih kriminalaca, smanjivanje broja kriminalaca na ulicama i zastrašivanje potencijalnih počinitelja

► Druženjem se poboljšava uobičajen problem učestalosti i kvalitete odnosa među stanovnicima u naseljima, poboljšavaju se povezivanja u zajednici, a zajednica povećava mogućnost za obranu pred kriminalcima

► Zajednica će u pravilu, uvijek znati tko je počinio zločin

► Članovi neformalne skupine, npr. stanovnici jedne ulice paze na vlastitu i movinu i imovinu drugih, obilježavaju imovinu, poboljšavaju zaštitu vlastitih domova i predlažu poboljšanje za sigurniju okolinu

► Susjedski nadzor znači i uočljivost, primjerice, u susjedstvima gdje ljudi rade ili se djeca igraju u svojim dvorištima, šeću psa, pridonosi se tome da se osjeća njihovo prisustvo, što znači da su takva područja manje interesantna za bilo koju vrstu kriminala

► Susjedski nadzor razvija prosocijalno ponašanje (koje se katkad naziva i pomaganje drugima u nevolji) a to je ono ponašanje u kojem neki čovjek ili grupa ljudi dolaze u pomoć nekom drugom čovjeku ili grupi

/Shutterstock

► Cilj susjedskog nadzora nije samo «motrenje i obavješćivanje» nego i preuzimanje odgovornosti za druge, povećanje razine osobne odgovornosti i sudjelovanje u akcijama za rješenje problema

► Također se smanjuje strah od kriminaliteta, a odnosi s policijom se poboljšavaju

► Policija će kroz edukaciju i informiranje građana pripomoći da oni bolje prepoznaju kriminogene čimbenike i kako na njih treba reagirati.

► Susjedski nadzor odnosi se prvenstveno na provale u stanove, šupe, garaže, pa na provale u vozila na zajedničkim parkiralištima i na sve ono gdje se nalazi imovina naših susjeda i poznanika, te na kretanje nepoznatih osoba po stubištima ili dvorištima s ciljem raznih prijevara građana.

► Operativne zadaće policije biti će usmjerene ka ukazivanju na određene probleme nekog područja i s tim u vezi predlagati, a zatim i zajednički s predstavnicima građana, lokalne vlasti i dr. provoditi određene preventivne aktivnosti. Bit će određeni policijski službenici koji će na temelju analize stanja i oblika kriminaliteta organizirati sastanke i provoditi edukaciju građana.

► Individualna savjetovanja u vezi sa sigurnošću imaju visoko mjesto na ljestvici vrijednosti policijskog rada na prevenciji i te se mogućnosti neće zanemarivati već naprotiv poticat ćemo građane da nam se u svakoj prilici obrate za savjet. Prilikom pružanja takvih savjeta poticati ćemo građane na poduzimanje neke od preventivnih mjera opisanih u knjižici Policijske uprave zagrebačke «Kako (si) pomoći».

Policija poziva sve zainteresirane građane, posebice grupe stanara, da se jave područnim policijskim postajama radi dogovora oko organizacije edukacija.