Izborna informatika od prvog do četvrtog razreda osnovnih škola od jeseni neće "istjerati" vjeronauk, a pohađat će je između 50 i 80 posto djece tog uzrasta.
Zaključak je to koji se temelji na rezultatima dosadašnjih roditeljskih izjašnjavanja školama o odabranim izbornim predmetima u novoj 2020./2021. školskoj godini.
Informacije su prenijeli ravnatelji s kojima smo razgovarali, dok u resornom Ministarstvu znanosti i obrazovanja (MZO) još uvijek nemaju zbirne podatke o rezultatima anketa među roditeljima.
Podsjetimo, resorna ministrica Blaženka Divjak objavila je sredinom svibnja kako od nove školske godine prvi put informatika postaje izbornim predmetom već u razrednoj nastavi, od prvog do četvrtog razreda.
Time staje uz bok vjeronauku, koji je također izborni predmet već od prvog razreda osnovne škole, kao i drugom stranom jeziku koji je na popisu izbornih predmeta od četvrtog razreda osnovne škole. Izborna informatika za najmlađe nije uvedena po principu "ili-ili" – djeca mogu bez ograničenja sudjelovati u oba ili sva tri izborna predmeta, ako se s tim usuglase njihovi roditelji.
Uznemireni biskupi
Iako se u dijelu javnosti spekuliralo kako na ovaj način informatika postaje konkurencija vjeronauku, a i hrvatski biskupi su nedavno upozoravali kako se "povodom uvođenja informatike kao izbornoga predmeta u razrednoj nastavi iznova u školama dijele upitnici kojima se sugerira ispis učenika iz katoličkoga vjeronauka kao školskog predmeta", ravnatelji kažu kako interes za izbornu informatiku nije doveo do masovnog ispisivanja s vjeronauka.
Međutim, škole muče drugi problemi – nedostatak kadra koji bi trebao predavati informatiku najmlađima, budući da se njezinim uvođenjem tjedna satnica nastave povećava za 16 sati, kao i preporuka Ministarstva da se izborni predmeti organiziraju u istoj smjeni kada i redoviti.
Procjene iz škola su da će za izbornu informatiku trebati dodatno zaposliti barem još 300-tinjak novih nastavnika informatike.
– Interes za izbornu informatiku postoji, negdje oko 55 posto djece razredne nastave u našoj školi od jeseni će u njoj sudjelovati. Na primjer, od 85 učenika koji kreću u prvi razred, izbornu informatiku pohađat će njih 43. Ne vidim ni veća odustajanja od vjeronauka u koji je tradicionalno uključeno gotovo sto posto djece u našoj školi – prepričava Bože Ujević, ravnatelj splitske Osnovne škole "Kamen-Šine".
Škola će imati dva kabineta za informatiku i dovoljno opreme, a nastavnika informatike koji sada radi na nepuno radno vrijeme planiraju zaposliti na punu satnicu. Međutim, nagurati u raspored sve izborne predmete kao prvi ili zadnji sat u istoj smjeni, kao što to preporučuje Ministarstvo, bit će nemoguća misija.
– To definitivno neće biti moguće. Dio djece morat će ipak imati pauzu, osigurat ćemo prostor knjižnice za njih – razmišlja ravnatelj Ujević.
Nema kadra
– Bit će svega kad se ide lomiti preko koljena. Nema šanse da sva djeca izborne predmete imaju u jednoj smjeni. U našoj školi samo je jedna učionica informatike, a to je prosjek u većini škola. Trebat ćemo i dodatno zapošljavanje nastavnika, samo je pitanje gdje ih naći jer ni tog kadra nema dovoljno za sve potrebe škola – kaže Đuro Baloević, predsjednik splitsko-dalmatinskog ogranka Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola i ravnatelj OŠ "Vjekoslav Parać" iz Solina, u kojoj će oko polovice učenika razredne nastave pohađati izbornu informatiku.
Nova zapošljavanja i više novca
Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja potvrdili su u četvrtak kako će zbog potreba izborne informatike u razrednoj nastavi odobravati nova zapošljavanja ili povećanje opsega poslova kojima se mogu zadužiti i postojeći učitelji. Podsjećaju i kako je MZO za nastavu izborne informatike, koja će imati 70 sati godišnje, predvidjelo, uz ostalo, dodatno opremanje 1137 područnih škola u iznosu od 15.334.000 kuna.