Internet pao u ruke korporacija, evo što to znači za obične korisnike

Vijest o ukidanju tzv. neutralnosti interneta u SAD-u označena je kao povijesna. Oni koji pružaju internetske usluge sada mogu blokirati sadržaje, usporavati veze te nuditi povlašten pristup, a svoja pravila moraju prezentirati američkoj javnosti, piše Reuters, a prenosi Slobodna Dalmacija.

Neki tvrde kako je američka Komisija za savezne komunikacije (FCC) izglasavanjem ukidanja dosadašnjih pravila, kojima se osigurava slobodna i otvorena mreža, zapravo "dala ključeve interneta šačici multimilijarderskih korporacija". Još od prvih dana svjetske mreže, i goleme i malene tvrtke, pa i pojedinci mogli su internetom surfati istom brzinom, a DW piše kako u SAD-u to više neće biti tako, i onaj tko plati bit će brži.

Prema nekim tumačenjima, odluka FCC-a je pobjeda onih što pružaju internetske usluge kao što su AT&T, Comcast Corp i Verizon Communications jer im daje ovlasti vezane uz sadržaje kojima korisnici mogu pristupiti. Prvi čovjek FCC-a Ajit Pai tvrdi da će tržišna konkurencija pritisnuti one koji pružaju usluge, pa neće biti zloupotreba.

Ipak, cijeli niz internetskih tvrtki najavio je sudske tužbe protiv ove odluke FCC-a jer se krše temeljna načela demokracije. Protiv ukidanja neutralnosti interneta izjasnila se i demokratska članica Komisije Jessica Rosenworcel, za koju je odluka ishitrena jer postavlja FCC "na pogrešnu stranu povijesti, pogrešnu stranu zakona, te pogrešnu stranu američke javnosti".
Otvaranjem prostora za sasvim drugačiji digitalni svijet, postavlja se pitanje što zapravo odluka FCC-a znači za korisnike interneta u Americi, te može li se odraziti i na druge zemlje.

Od Tomislava Androša, glavnog konzultanta za informacijsku sigurnost iz tvrtke Diverto, čujemo kako je američki FCC poništio odluku iz 2015. godine, za vrijeme mandata Baracka Obame. Tako je dokinuo odluku kojom se internet tretira kao javni resurs, kao što su, primjerice, regulirani voda, struja i plin.

– Iako odluka izgleda jako loše i protivna je duhu interneta, priča ima dvije strane i svaka od njih ima prednosti i nedostatke. Ideja interneta u biti je slobodarska te omogućuje dijeljenje informacija bez ograničenja i prioriteta, te je u najvećoj mjeri i rezultirala činjenicom da je od znanstveno-istraživačkog projekta prerastao u našu stvarnost, koja nam je jednako vrijedna kao i osnovne ljudske potrebe. S druge strane, strelovit razvoj interneta doveo je do toga da je on također postao i medij za ciljano širenje dezinformacija, špijunske aktivnosti, sredstvo kontrole mase, pranje novca i mnoge ostale ilegalne aktivnosti.




Zbog toga se pojavila potreba da se smanji anonimnost, ali ne i privatnost, što su dvije različite stvari, s ciljem da se smanje aktivnosti koje mogu utjecati na čitava društva, države, vjerske populacije i interesne skupine – rekao je Androš, te dodao:

– Ovu odluku ne treba gledati samo kroz prizmu mogućnosti kontrole privatnih kompanija da kontroliraju sadržaj za korisnike tako da prioritiziraju sadržaj koji im odgovara. Pružatelji usluga od samog početka interneta već imaju navedenu moć. To im, primjerice, omogućuje da filtriraju pornografski sadržaj, maliciozne stranice i slično. Implementacija net neutralityja počiva na činjenici da će pružatelji usluga ravnomjerno pružati usluge svim zainteresiranim stranama, a da će odgovornost padati na same korisnike i pravnu regulaciju kroz sudove pojedinih država. To se dosad nije pokazalo kao najsretnije rješenje, s obzirom na to da internet ne poznaje zakone te je državama gotovo nemoguće efikasno provoditi regulativu. S druge strane, uklanjanje net neutralityja pojednostavnit će im provođenje zakona, ali će posljedica biti da će pružatelji usluga moći sami birati sadržaj, čime će efektivno moći ciljano birati sadržaj za korisnike bez privole, što je u suprotnosti slobodarske ideje interneta.

Naš sugovornik kaže kako net neutrality prvenstveno u SAD-u treba gledati kao političko, odnosno svjetonazorsko pitanje, a ne pitanje budućnosti interneta.

– EU je sve to uredila elegantnije, direktivom koja tijelu BEREC omogućuje izdavanje preporuka, koje ipak predstavljaju blaži oblik prisile od zakonske regulative koja nameće odgovore na pitanja na koja ne postoji jednostavan odgovor – naglasio je Androš.