Jasno je da građani ne žele s radnog mjesta direktno na groblje, no ugledna ekonomistica pojašnjava zašto je sindikalni referendum potpuno pogrešan; 'Potpisom sami sebi kopate jamu'

Hrvati, to je svima jasno, ne žele raditi do 67 godine. I onda, kako je to netko slikovito, i ne bez primjese crnog humora primijetio, sa radnog mjesta otići direkt na groblje.

To je glavni razlog zadovoljstva na licu sindikalnih čelnika, koji su ovih dana pokrenuli inicijativu za prikupljanje potpisa protiv podizanja dobne granice za odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina. Kao i za mogućnost da se u prijevremenu mirovinu može otići sa 60 godina, te da se penalizacija prijevremenih mirovina smanji s 0,3 na 0,2 posto.

I kojima, sudeći po svemu, prikupljanje potpisa ide prilično dobro.
Ugledna ekonomistica za Ekonomskog instituta prof. dr. Maja Vehovec potpuno je, međutim, okrenula ploču. I na svojem Facebook profilu objavila 10 razloga zbog kojih ne podržava sindikalni referendum. Neki od njih su ekonomski, neki politički, a neki ljudski.

Vehovec organizatorima zamjera timing izbora i izostanak kvalitetno potkrijepljenih protuprijedloga. Građane starije od 53 godine, pak, upozorava da svojim potpisom na referendumu sami sebi kopaju jamu. Jer time agitiraju i za smanjenje svoje buduće mirovine.

1. Referendum uoči EU parlamentarnih izbora duboko je pogrešan i manipulativan

Maja Vehovec tu nema dileme: u vrijeme europskih izbora ne rade se referendumi koje podižu emocije građana oko teme koja nema veze s EU. Dobna granica odlaska u mirovinu nacionala je tema na izborima za Sabor. Ovako, uvjerena je ova ekonomistica, ona unosi nered, tenzije i zabunu oko nečega što će stupiti na snagu tek za 14 godina.

2. I sindikati i stranke skupljaju političke poene

Kako se referendum odvija uoči EU izbora, sindikati ‘mudro’ koriste EU parlamentarne izbore sakupljajući poene za sebe, smatra Vehovec, napominjući da se političke stranke na tu priču nadorađuju bez obzira jesu li uvjerene ili ne u opravdanost sindikalnih zahtjeva. Politika se naprosto solidarizira s građanima i izborima koji su pred vratima;

3. U prvi plan guraju se emocije, ne razum

Kao argument za ovu tvrdnju ekonomistica Maja Vehovec navodi primjer građana starijih od 53 godine koji su potpisali ili koji žele potpisati referendumski inicijativu.

Svaki potpis čovjeka starijeg od 53 godine na potpisnoj listi je, upozorava ona, potpis koji racionalno toj kategoriji građana ne odgovara jer se time potkopava već sada niske vlastite mirovine. No, oni to ne znaju, jer mirovinska pismenost općenito nije u Hrvatskoj razvijena, poručuje Vehovec.

4. Motiv je osveta, a to nikad nije dobro

Ova ekonomistica podsjeća da su sindikati pokrenuli referendum kao osvetu Vladi zbog neuvažavanja u pregovorima oko Zakona o mirovinskom osiguranju.

-Razumijem ljutnju i smatram je utemeljenom. I sama je dijelim. No, ne podržavam osvetoljubivost – poručuje Vehovec.

5. Nedovoljna informiranost o referendumu

Većina ljudi zapravo ne zna za što glasa. Uvjereni su da potpisuju samo za pristanak na dobnu granicu odlaska u mirovinu, a ne i ostale uvjete sindikata. Mnogi ne znaju ni da ta dobna granica stupa na snagu tek za 14 godina, ističe ova stručnjakinja sa Ekonomskog instituta.

Građani su uglavnom vode svojim ili tuđim lošim iskustvima, u slučajevima kada su prerano otjerani u mirovinu i kada u svojim starijim godinama više nisu bili privlačni na tržištu rada. Vrlo sumnjive politike restrukturiranja i privatizacije iz 90ih nisu zaboravljene, jer su bile nepravedne i sebične.

Zato su emocije građana razumljive, navodi Maja Vehovec, napominjući pritom i da bi zadaća sindikata trebalo biti „veličanje rada, i to dostojanstvenog rada, a ne zaštita od rada“.

- Rad koji čovjeka ispunjava, kojem se raduješ i koji ti omogućava ugodan život bi trebao biti cilj borbe Sindikata, a takav rad bi omogućavao i dostojanstvene mirovine – zaključuje ona;

6. A što nakon referenduma?

Pobjeda Sindikata bila bi zapravo Pirova pobjeda, jer ako ne bude produljenja radnog vijeka, Hrvatska će svoju produktivnost moći uvesti samo uvozom radne snage.

- Zašto bi bilo koja Vlada računala na uvoz radne snage prije nego na vlastitu radnu snagu? Takvu bi politiku Sindikati prvi napali i to opravdano. Traženjem da se potpiše za referendum upravo čine kontra svog osnovnog zadatka, a taj je da brane rad, dostojanstveni rad, vlastitih građana. Kako će opravdati činjenicu da se ovim zalaganjem za referendumom zalažu zapravo za uvoz radne snage – pita se Vehovec;

7. Sindikalni račun bez krčmara

- Sindikati napamet predlažu smanjenje penalizacije s mjesečnih 0,3 na 0,2 posto bez prethodnih izračuna. Uostalom, to je pitanje za stručnjake i raspravu, ne za referendum – poručuje Maja Vehovec.

8. Neke profesije dosita ne mogu raditi do 67 godina, riješimo to beneficiranim stažom

Maja Vehovec slaže se da neke struke i radna mjesta jednostavno ne mogu izdržati do 67 godina starosti.

- To se rješava beneficiranim stažem i organizacijskom politikom koja je vani prisutna, a u Hrvatskoj zanemarena. Stariji radnici se ne bacaju na ulicu. Oni su stvarali i doprinosili vrijednosti i reputaciji tvrtki, imaju znanja i iskustva te se sele na druga radna mjesta koja su fizički manje zahtjevna. Tvrtke bez dobre sinergije mlađih i starijih radnika nerazumno se odriču vrijednosti koja takva sinergija pruža – uvjerena je ona.

9. Mirovinska reforma je tema za razgovor, ne referendum

Maja Vehovec slaže se da su sva pitanja koja postavljaju sindikati relevantna. I da su se trebala postaviti u pripremi Zakona, no ne i na referendumu uoči EU izbora.

- Mirovinska reforma je komunikacijski loše vođena i to je sindikate potaknulo na akciju. Posljedice toga će osjetiti građani, jer se mirovinska reforma tiče svih generacija i još nerođene djece. Kada se osvijeste da su opet uletjeli u politički populizam, imat ćemo dvostruku štetu, jer poslije neće više htjeti potpisati neki novi zahtjev vezan uz ovu temu – naglašava Vehovec.

10. Trebamo se boriti za dostojanstven rad, a ne za dobne granice

Na kraju, ova stručnjakinja upozorava da je najlakše produljiti radni vijek postavljanjem nove dobne granice. No, u nešto drugo, po njezinom mišljenju, treba uložiti puno više truda.

- Potrebno je vratiti dostojanstvo i poštovanje svih radnika, pa tako i starijih radnika, što je uništeno nizom loših politika prethodnih Vlada, od kojih najveću odgovornost nosi HDZ, jer su jednostavno najviše puta bili na vlasti, a i SDP koji kad je imao prilika, slabo ih je iskoristio.

Politike nepravednog tjeranja radnika u mirovinu i obezvređivanje uloge starijih radnika u društvu došlo je na naplatu. Mi se godinama teško oporavljamo i zato će ova sindikalna kampanja biti najvjerojatnije uspješna, ali za Hrvatsku će biti mudra samo ako se podigne društvena svijesti o tome da je rad, dostojanstveni rad, jedan od najvažnijih motora rasta i napretka bez obzira je li to do 65., 66. ili 67. godine starosti – zaključila je ona.