Turistički val samo što nas nije zapljusnuo. Milijuni ljudi svih generacija brčkat će se u moru, ali i jedriti, kajakariti, roniti, penjati se na planine, bacati niz žice preko kanjona, penjati uz stine, penjati u šlapama, neki će, nažalost, statistički i stradati ili oboljeti na otocima udaljenima od kopna ili u kakvoj dalmatinskoj, ličkoj ili istarskoj zabiti, past će, kolpat će ih, udarit će brodom u kraj.
Na toliku količinu svijeta, pa još i domaćih, nešto će se dogoditi. A Hrvatska će im pomoći tako što će poslati hrabre volontere da ih traže, pa ih vozati eventualno vojnim transportnim halikopterima, što je u usporedbi s "pravom" hitnom pomoći vožnja u kamionskom košu
Da, možete pogoditi, sudeći po neradu i nezainteresiranosti centralnih vlasti, ni ove godine nećemo dobiti hitnu medicinsku pomoć sanitetskim helikopterima kakvu ima svako privatno skijalište na Alpama! Možda će se neki unajmiti, ali ni tome još nema odluka.
– Mi smo pred Uskrsom, kad počinje turistička sezona. Natječaj za kupnju helikoptera ili za dodjelu koncesije – nije ni raspisan. Bez obzira na obećanja i informacije kako je za hitnu helikoptersku medicinsku službu osigurano 35 milijuna eura, ne vjerujemo da će se sustav promijeniti, iako nam godišnje u Hrvatskoj umire više od 23 tisuće ljudi od srčanih i moždanih udara, imamo više od 300 poginulih u prometu i više od dvije i pol tisuće teško stradalih u prometu. Jedan dio njih je mogao biti spašen da imamo HHMS ili bi im bio manji invaliditet, kraći oporavak... Zbog toga nitko ne odgovara – kaže nam Mladen Tureček, predsjednik udruge HELP – Helikopterima liječnici pomažu.
On se godinama bori za osiguravanje hitne helikopterske medicinske službe na području cijele Hrvatske i kaže kako je radna grupa oformljena početkom ove godine pri Ministarstvu zdravstva, a do sada je imala nekoliko sastanaka na kojima su analizirali studiju izvodljivosti uspostave HHMS-a u Hrvatskoj.
– Takve radne grupe već imamo desetak godina u različitim sastavima, ali, nažalost, bilo kakav pozitivan rezultat je izostao pa nismo sigurni da će veći uspjeh biti i s ovom radnom grupom.
U radnu grupu su pozvani predstavnici raznih ministarstava, agencija i HGSS-a. Imamo i predstavnike koji su bili protiv uspostave HHMS-a u Hrvatskoj, koje ministar zdravstva Milan Kujundžić i ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba-Bujević predstavljaju kao eksperte. Budući da takva služba nije do sada u Hrvatskoj osnovana niti radi, postavlja se pitanje – kako netko može biti ekspert za HHMS?
Zašto nema predstavnika struke iz drugih zemalja koje desetljećima imaju HHMS? Uz to, nas koji se godinama tom problematikom bavimo, proučavanjem HHMS-a u drugim državama koje imaju službu, nisu zvali, suprotno pozitivnoj praksi zemalja EU-a gdje se traži šire savjetovanje sa zainteresiranim udrugama i skupinama – kaže Tureček, podsjećajući na izjavu premijera Plenkovića i ministra Kujundžića u Saboru krajem 2018. godine, kako je osigurano 35 milijuna eura za kupnju helikoptera, te da slijedi uspostava hitne helikopterske medicinske službe.
Državni tajnik Ministarstva zdravstva Željko Plazonić izjavio je kako će HHMS biti po modelu "do pet godina koncesionar, a zatim naša služba". Ali natječaj za koncesiju još uvijek nije raspisan, a ako se raspiše i sutra, poznajući hrvatske propise i brzinu, "ljetni" sanitetski helikopteri neće poletjeti do Božića.
– Prilikom prezentacije HHMS-a u Ministarstvu zdravstva prije dvije godine predložili smo model uspostave službe s koncesionarom (stranim) te postupnim prijelazom na našu službu. Nove namjenske helikoptere ne može se kupiti od danas na sutra, isporuka traje od godinu i pol do dvije godine, treba odraditi obuku pilota za HHMS/HEMS; traže se piloti s tisuću do tisuću i pol sati leta na helikopteru.
U drugim državama uspostava HHMS-a trajala je i do dvije godine, a mi još uvijek nemamo odluku Vlade da se u projekt ide.
Naš prijedlog uspostave službe je da to obavljaju službe u civilnom sektoru po uzoru na Njemačku, Austriju, Nizozemsku, u koje država ima povjerenje oko financiranja, kako bi služba bila "besplatna" za građane Hrvatske.
Hrvatska kao turistička zemlja jedna je od rijetkih u Europi koja još uvijek nema HHMS; bez želje za podcjenjivanjem, i Albanija je uvela helikopterski sanitet – navodi Tureček, kojeg pitamo pretpostavlja li kako će izgledati hitna helikopterska pomoć u Hrvatskoj ovog ljeta.
– Mi u Udruzi to ne nazivamo hitna helikopterska medicinska pomoć jer taj rad ne zadovoljava kriterije, nego se radi o medicinskom prijevozu ugroženih uz pomoć višenamjenskih teretnih transportnih helikoptera (MI8) te policijskom helikopteru za nadzor granice i prometa.
Vrlo je vjerojatno da će se koristiti dva vojna MI-8 helikoptera iz Splita i s Krka te u tri ljetna mjeseca policijski helikopter EC 135 na području Dubrovnika. Dakle, teško da će se u ovako kratkom roku nešto promijeniti nabolje – zaključuje Mladen Tureček.
Evo što su govorili
U HELP-u su prikupili izjave hrvatskih političara i stručnjaka o problematici helikopterske hitne pomoći tijekom protekle godine.
Ministar Kujundžić: Hitna helikopterska pomoć je komfor i luksuz.
Ministar Božinović: Previše ljudi umire u transportu nakon nesreće.
Ministar Kujundžić: Osigurano je 35 milijuna eura za HHMS.
Premijer Plenković: Ide se u HHMS.
Ravnateljica Maja Grba-Bujević: Oformljena Radna grupa za HHMS.
Državni tajnik Plazonić: Koncesija na pet godina, nakon toga naša služba.
Ravnateljica Maja Grba-Bujević: Za dobre projekte novac će se naći.
Ministrica Žalac: Razmatra se mogućnost uspostave HHMS-a.
– Iz svih navedenih izjava, a koje vrlo pažljivo pratimo, vidljivo je da u Vladi ne postoji jedinstven stav kako bi trebala izgledati, kako bi trebala raditi, kako bi trebala biti organizirana, gdje bi bila smještena hitna helikopterska medicinska služba. To nerazumijevanje iznjedrilo je ovakve izjave: da se radi o visokom standardu, luksuzu, skupoći koja nama ne treba!
Naprotiv, mi kao udruga naglašavamo da se radi o pitanju života i smrti kako za dio ugroženih ljudi u grupi koju smo naveli ranije, tako posebno i za otočane i stanovnike udaljenih rijetko naseljenih ruralnih područja. To je projekt od nacionalnog značenja – upozoravaju u HELP-u.