Pod egidom “Samo je san stvarnost” reklamira se tvrtka Drimia d.o.o. na internetskoj stranici na kojoj nema nikakvog drugog sadržaja osim adrese, e-maila te broja mobitela vjerojatno njezine direktorice i osnivačice Ane Karamarko.
Je li tvrtka Drimia, koju je Ana Karamarko osnovala iste godine kada je njezin suprug Tomislav Karamarko pobijedio na izborima za predsjednika HDZ-a, bila njezin san? Ili su ambicije bračnog para Karamarko bile nešto veće? I kako se to izjalovilo upravo zbog Drimije?
Nije poznato s kim je tvrtka Drimia poslovala proteklih godina, međutim na financijskim servisima vidljivo je da je 2018. godine prijavila prihod u visini od 4,1 milijun kuna, a dobit od oko 130.800 kuna. Godinu dana ranije uprihodila je, prema financijskim servisima, 3,5 milijuna kuna te prijavila dobit od 307,9 tisuća kuna, piše Jutarnji list.
Ana Karamarko je njezina osnivačica i direktorica, a temeljni kapital tvrtke je 20 tisuća kuna. Upravo zbog afere s tvrtkom Drimia je Tomislav Karamarko, bivši predsjednik HDZ-a, napustio Vladu bivšeg premijera Tihomira Oreškovića i vrh HDZ-a.
Pokušali smo jučer doći do Tomislava Karamarka, ali nije odgovarao na pozive, samo nam je poslao poruku: “Sastanak. Napišite. Javim se kasnije”.
Aferu “Drimia” početkom svibnja 2016. godine otvorio je tjednik Nacional, kada je objavio da je Josip Petrović, tadašnji lobist mađarskog MOL-a, preko svoje tvrtke Peritus savjetovanje gotovo pune dvije godine plaćao usluge tvrtki Drimia.
Glavni urednik Nacionala Berislav Jelinić danas kaže da je ta afera zapravo bila školski primjer sukoba interesa s dalekosežnim posljedicama.
- Nakon te afere sa supružnicima Karamarko smo se periodički sretali na sudu i vodili razne diskusije. Tvrtkom Drimia smo se bavili još neko kratko vrijeme, a sad vidimo da je njezino poslovanje, barem kako indicije istražitelja naznačavaju, otišlo u nekom drugom smjeru, onom koji je izgleda impregniran gospodarskim kriminalom - kaže Jelinić.
{embed_photo}1378080{/embed_photo}
Postupak protiv Karamarka pokrenulo je 2016. godine Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, a u lipnju 2016. zaključilo je da je tadašnji prvi potpredsjednik Vlade bio u sukobu interesa, a sam Karamarko ubrzo je podnio ostavku.
“Iznošenjem osobnih stavova i prijedloga kojima se zalagao za povlačenje Hrvatske iz arbitražnih postupaka koji se vode između Hrvatske i MOL-a, osobito na sastanku Vijeća za suradnju održanom 5. svibnja 2016. godine, između predstavnika Domoljubne koalicije i Mosta, dužnosnik Tomislav Karamarko bio je u sukobu interesa”, stajalo je u odluci Povjerenstva.
Karamarko je kasnije pokrenuo postupak na zagrebačkom Upravnom sudu koji je naknadno potvrdio odluku Povjerenstva. Međutim, Ustavni sud je prošle godine uvažio tužbu Karamarka protiv te odluke Povjerenstva.
Ana Karamarko tvrtku Drimia za istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mnijenja osnovala je 2012. godine. U prvoj godini poslovanja tvrtka je Fini prijavila prihod od oko 1,7 milijuna kuna (dobit 104,8 tisuća kuna).
Već je godinu dana kasnije, 2013., tvrtka Drimia prijavila prihod od 2,6 milijuna kuna (gubitak 567 tisuća kuna). Upravo te godine, prema kasnijem otkriću tjednika Nacional, potpisan je prvi ugovor između Petrovićeve tvrtke Peritus savjetovanje i agencije Drimia, i to u veljači 2013., a prema tim navodima, trajao je do 31. siječnja 2015. U tom periodu tvrtka Josipa Petrovića bila je dužna tvrtki Drimia svakog 5. u mjesecu isplaćivati iznos od 2500 eura u kunskoj protuvrijednosti.
Godinu dana kasnije, 2014., tvrtka Drimia prijavila je prihod u visini od 2,8 milijuna kuna, a na kraju godine prijavljen je gubitak u visini od 141.635 kuna. Prihodi su značajno porasli 2015. godine, kada je prijavljen prihod od četiri milijuna kuna te dobit od 558,4 tisuće kuna. Godine 2016. prihod je pao na iznos od 3,8 milijuna kuna (dobit 464 tisuće kuna).
Na financijskim servisima očito je da su problemi u poslovanju počeli u srpnju 2017., kada je račun tvrtke prvi put blokiran, no odblokiran je nekoliko dana kasnije. Međutim, u studenome 2017. godine tvrtka Drimia našla se na listi poreznih dužnika, i to, kako su tada pisali mediji, s dugom od 341.557,03 kune. Taj dug je do prosinca te godine isplaćen te je tvrtka bila skinuta s liste poreznih dužnika.