Kako su nam bolnice postale skupa prenoćišta: Hrvati su samo lani u bolnicama proveli 1,2 milijuna dana bez ikakvog razloga

Kada bi pacijenti u bolnicama ležali samo onoliko dana koliko je zaista potrebno, hrvatsko zdravstvo bi na godišnjoj razini moglo uštedjeti više od 623 milijuna kuna. Do tog smo zaključka došli na osnovi podataka bivših ministara Darka Milinovića, Rajka Ostojića i Siniše Varge. Naime, u prosjeku je oko 20 posto svih dana boravka u bolnici potpuno bespotrebno, a svaki dan ležanja, ovisno od bolnice do bolnice, košta u prosjeku 500 kuna.

Naime, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, tijekom 2016. godine u hrvatskim je bolnicama ukupno ostvareno 6,235.190 dana bolničkog liječenja, što znači da je prosječna duljina liječenja iznosila 8,50 dana po jednom boravku.
Prema tome, čini se da su Hrvati čak 1 milijun i 247 tisuća i 38 dana proveli u bolnici bez ikakva razloga, donosi u svom istraživanju Jutarnji list

Na dnu Europe

"Kod usporedbe sa zemljama članicama EU iz okruženja, Hrvatska je među zemljama s većom prosječnom dužinom liječenja ukupno u svim bolnicama, kao i prosječnom dužinom liječenja u bolnicama za liječenje akutnih bolesnika”, stoji u statističkom ljetopisu HZJZ-a.

Varga tvrdi kako je čak 30 posto bespotrebnih noćenja u bolnicama, a to temelji na studioznim promatranjima bolnica tijekom njegova mandata.
- Došlo se do interesantnih zbirnih podataka u omjeru bolesnika koji leže u bolnici, a zapravo bi trebali biti doma, na kućnoj njezi. Prosjek dana boravka u bolnici (ALOS - average length of stay) međunarodni je statistički indikator po kojem se mjeri efikasnost i kvaliteta pojedinog odjela, pojedine bolnice i sustava u cjelini - kaže Varga i dodaje da se tada govorilo o brojci od 30%, što je ukazivalo na činjenicu da oko 30% pacijenata bez nekog valjanog razloga boravi u bolnici. To je upareno s brojkom od prosječno 9,5 dana boravka po pacijentu u 2014. godini, što nas svrstava u skupinu zemalja s najgorom statistikom u Europi.
- Mnogo čimbenika pridonosi tome. Jedan je, na primjer, tzv. defenzivna medicina, gdje se rade nepotrebne pretrage i produljuje se boravak u bolnici zbog straha od sudskog spora. Posrijedi su i stare navike iz doba kada se plaćala bolnica po danu boravka, a ne prema dijagnozi, kao što je danas - napominje Varga.

Kao problem bespotrebnog ležanja u bolnici navodi da svaki dan boravka pacijenta u bolnici povećava rizik od dobivanja bolničke infekcije, koja može vitalno ugroziti zdravlje pacijenta, a agresivni i vrlo skupi lijekovi koji se koriste da bi ih se izliječilo mogu trajno oštetiti organizam.
- Drugo je to što produljenje boravka jednom pacijentu zauzima mjesto drugom kojemu je potrebna skrb, stoga rastu liste čekanja. Konačno, za sustav koji ionako jedva preživljava svaka nova bolnička infekcija je nepotreban dodatni trošak - kaže Varga i navodi nevjerojatne podatke da prema računanju ispada da je neposredni godišnji trošak za liječenje bolničkih infekcija oko 90 milijuna kuna. Kada bi se nešto smanjio boravak u bolnici, taj iznos bi se također značajno smanjio.

Hotelski dani

- Provedbom Masterplana bolnica u 2015. godini smanjili smo broj ugovorenih akutnih kreveta s 16.700 na 11.000 te značajno uvećali udio ambulantnog liječenja, dnevne bolnice i dnevne kirurgije. Smjenom vlasti 2016. došlo je do prekida tih aktivnosti i povratka na staro - zaključuje Varga.

Darko Milinović, također bivši ministar zdravstva, pak kaže da je teško reći radi li se o 20 ili 30 posto, ali da sigurno postoji prostora za rješavanje ovog problema.
- Mi smo, kada smo krenuli u reformu 2008. i 2009. godine, smanjili duljinu liječenja za 20 posto. No to je nešto na čemu se treba raditi. Međutim, nismo mi jedina zemlja koja ima problem s tim - pojašnjava Milinović.

Da je situacija mnogo bolja u kliničkim bolničkim centrima i kliničkim bolnicama, nego u općim i županijskim bolnicama, smatra Rajko Ostojić.
- Uvjeren sam da u KBC-ima i KB-ima nema puno nepotrebnog ležanja. Zadnjih godinu dana se produljilo u nekim bolnicama. Govorim o OB-ima i ŽB-ima, gdje se vrijeme ležanja produljuje zbog lista čekanja na dijagnostičke pretrage i operacijske zahvate - kaže Ostojić i dodaje da je, s druge strane, KBC Zagreb postigao velik pomak u dnevnoj bolnici, te da što se tiče općih i županijskih bolnica sigurno ima 20 posto bespotrebnog konzumiranja bolničkih ležajeva.

Kada govorimo o cijeni dana boravka u bolnici, on je u svakoj bolnici drugačiji. Primjerice, u KB Dubrava dan je 580 kuna, u KB Sv. Duh oko 370 kuna, dok je u KBC Osijek gotovo tisuću kuna. Tu, dakle, govorimo o “hotelskom” danu, bez zahvata, pregleda i terapija.
- HZZO za jedan dan boravka u bolnici plaća 194 kune trošak smještaja, a 209 kuna njegu pacijenta. Dakle ukupno 403 kune. Kod nas zbog visokih standarda dan boravka u bolnici košta oko 580 kuna po našem izračunu - kažu u KB Dubrava.

Naručeni pacijenti

U KBC Osijek kažu da je, na temelju ostvarenja ukupnih rashoda i ukupnog broja bolno-opskrbnih dana tijekom 2016. g., procijenjeni trošak liječenja stacionarnog pacijenta po danu u 2016. iznosio oko 990 kn, u što nisu uključeni troškovi lijekova i potrošnog medicinskog materijala. - Otkako smo prešli na DTS sustav, što znači da HZZO plaća prema dijagnozi, a ne po danima liječenja, nemamo takve podatke, ali ako gledamo kako je to bilo prije, dvije šifre su odgovarale ovom upitu: hotelski trošak i uobičajena dnevna bolnička skrb po danu je oko 370 kuna - kažu na Svetom Duhu.

No, što utječe na porast broja nepotrebno provedenih dana u bolnici? Razloga je više. Jedan od osnovnih razloga su vikendi, kada se većina pretraga ne radi i pacijent koji ne prima nikakvu terapiju većinom nema potrebu za bolničkim liječenjem. No, takve je probleme još teško riješiti zbog birokracije. Primjerice, imate pacijenta koji je naručen za operaciju u petak. On u bolnicu dolazi u četvrtak. Tada se dogodi da iznenadno bude nekoliko hitnih operacija i taj naručeni pacijent se odgađa. Preko vikenda operacija nema. Tako da najranije može biti operiran u ponedjeljak, a tada je već proveo četiri bespotrebna dana u bolnici.
- Problem je što ne možemo pacijenta prema procedurama službeno otpustiti u petak pa ga zaprimiti u ponedjeljak na istu uputnicu. A obiteljski liječnik ne može dati novu uputnicu za istu epizodu liječenja. Tako da je to sklizak teren - zaključuju u Vinogradskoj.