Slabo su se cijene promijenile. Imamo proizvoda koji su prije Nove godine koštali 10 kuna, a sada su na akcijskim cijenama od 12 kuna.
Neki proizvodi kojima je PDV spušten s 25 na 13 posto stvarno su pojeftinili, posebno se to vidi na mesu, neki su ostali na istim cijenama, drugi su i poskupjeli.
Tako nam kažu trgovkinje u trgovini jednog velikog domaćeg lanca.
Nismo bili lijeni pa smo cijene iz prosinca 2018. uoči spuštanja stope PDV-a s 25 na 13 posto usporedili s današnjima.
Iz iste su trgovine, a riječ je o identičnim proizvodima: kilogram limuna onda je koštao 14,99 kuna, danas 11,74 kune, banane su se u prosincu prodavale za 10,49 kuna, a danas zao 9,99 kuna, mrkva je stajala 7,99 kuna, danas je 8,99 kuna, paprika babura 11,99 kuna, danas 16,99, rajčici je cijena sa 16,99 kuna pala na 14,99 kuna, ljubičasta kapula je s 9,99 kuna poskupjela na 10,88 kuna, glava celera bila je 14,38 kuna, a danas je 10,84 kune, krumpiru je cijena s 11,99 pala na 8,92 kune...
Kilogram fileta oslića domaćeg proizvođača, jednako kao i pile za pečenje, imaju u lipu istu cijenu kao u prosincu prošle godine. Roster pile malo lakše od dva kilograma košta 39,04 kune, a kilogram oslića 63,99 kuna. Tolike su im cijene bile i u prosincu prošle godine.
Ministar financija Zdravko Marić govorio je krajem prošle godine da bi želio jednog dana, kad za to bude fiskalnih mogućnosti, porez na dodanu vrijednost (PDV) na svu hranu spustiti na jednaku stopu. Ministar financija objašnjavao je da se porezom na dohodak ne može pomoći onima s malim plaćama, njih milijun i pol ni ne plaća taj porez zbog mršavih bušti, pa je bio uvjeren da će im pomoći spuštanjem stope PDV-a s 25 na 13 posto na svježe meso i ribu, voće, povrće, pelene, svježa jaja...
Računalo se tada da bi taj potez trebao donijeti pojeftinjenje artikala za koje se omekšava porezni tretman od 9,6 posto. Ministarstvo financija bilo je napravilo projekcije po kojima bi godišnji dohodak kućanstva porastao za 872 kune zbog spuštanja PDV-a na svježe meso i ribu, voće i povrće. Ili, svako kućanstvo dobilo bi 72,60 kuna na mjesec.
Jučerašnji novi podaci indeksa potrošačkih cijena pokazuju da je pitanje koliko će vidjeti i od tih mršavih kuna. Hrana u veljači bila je 0,1 posto skuplja nego u siječnju, a tog prvog mjeseca ove godine kad je startala niža stopa PDV-a, bila je skuplja 0,3 posto nego u posljednjem lanjskom mjesecu.
Sniženje stope PDV-a s 25 na 13 posto zahvatilo je meso, no ono je u veljači bilo svega 4,1 posto jeftinije nego u istom lanjskom mjesecu, voće je bilo znatno jeftinije, 15,5 posto, no povrće je bilo skuplje za 7,9 posto. Riba i plodovi mora skuplji su za 2,9 posto na godišnjoj razini. Statistika vodi jaja s mlijekom i sirom, a cijene te kategorije hrane niže su svega 0,5 posto od lanjskih.
Objašnjavajući nam zašto se u slučaju uvođenja eura u Hrvatsku ne plaši povećanja cijena, dr. Guste Santini bio nam je rekao da su kod nas cijene već kritične i enormno visoke.
– Imali smo skidanje stope PDV-a s 25 na 13 za neke proizvode, znači za oko 60 posto trebalo je sniziti dio stope PDV-a za neke proizvode, a snižene su pet posto. Kad raste PDV, cijena se precizno poveća, a kad PDV pada, uvijek se cijena smanji toliko da ostane trgovačke marže više od onog dijela koji ide u korist kupca. I to je tako kod nas – bio nam je rekao dr. Santini.
Nezavisni hrvatski sindikati godinama predlažu da se smanji PDV na svu hranu, te vjeruju da bi se povećanom potrošnjom nadoknadio dio izgubljenih sredstava, što bi bilo dobro za domaćeg proizvođača, trgovca i potrošača.
Njihov predsjednik Krešimir Sever često ukazuje da što je zemlja siromašnija, to je veći udio mjesečnog troška hrane njezinih kućanstava. Prosječni mjesečni trošak na hranu i bezalkoholna pića u Europskoj uniji i SAD-u kreće se između 11 i 13 posto, a u razvijenim europskim zemljama taj se trošak kreće između pet i osam posto, dok je udio troška hrane i bezalkoholnih pića u Hrvatskoj na razini 27,9 posto od ukupnog mjesečnog troška kućanstava, a sama hrana čini 25,54 posto, u čemu je udio mesa 7,18 postotnih bodova, kruha i žitarica 4,18, mlijeka, sira i jaja 4,17, voća i povrća 4,36, a ribe i plodova mora 1,07 postotnih bodova.
Cijenama hrane Hrvatska je gotovo uhvatila europske prosječne cijene, na razini je 96 posto od prosječnih europskih cijena. Hrana je najjeftinija u Rumunjskoj, gdje su cijene hrane 62 posto europskog prosjeka, u Poljskoj su hrana i bezalkoholna pića 67 posto, u Bugarskoj 73 posto, u Mađarskoj i Litvi na 82 posto europskog prosjeka, a u Češkoj na 86 posto... Standard hrvatskih građana je na razini 62 posto prosječnog europskog. Lošiji imaju samo Bugari.
Čini se da su se oni kojima je voće značajna stavka koliko-toliko usrećili ovim spuštanjem PDV-a, ostali baš i ne, osobito stoga što su kruh i žitarice skuplji 2,5 posto, a sokovi 1,5 posto u odnosu na lanjsku veljaču.
Tome treba dodati još da su u veljači najamnine skočile 4,4 posto, odvoz smeća skuplji je 6,1 posto nego lani, električna energija 1,1 posto, plin 2,4 posto, opskrba vodom i komunalne usluge vezane uz stan 1,1 posto... Gorivo je bilo mrvicu jeftinije nego u veljači prošle godine, i to 0,7 posto...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....