Unatoč vodnom bogatstvu i tehnološkim dostignućima, Dalmatinci su, kad je u pitanju vodoopskrba, još uvijek, izgleda, u srednjem vijeku.
Čim padne obilnija kiša, mogu zaboraviti na civilizacijsku tekovinu zvanu - voda iz špine. Problem je, naravno, rješiv, i to uz pomoć uređaja za pročišćavanje voda, tzv. pročistača, koji trenutačno na širem dalmatinskom području imaju samo Omiš i Dubrovnik. Drugim riječima, nemaju ga, dakle, ni Split, ni Zadar, ni Šibenik, ni Sinj, ni Trilj, ni Vrgorac..., premda sva navedena mjesta i gradovi koriste izvorsku vodu u sustavu vodoopskrbe.
Zbog klimatskih promjena zamućenja su, naravno, sve češća, a potrošači se s njima bore kako znaju i umiju - prokuhavaju vodu, kupuju flaširanu ili se opskrbljuju iz cisterni (ako im je davatelj usluge uopće osigura op.a.).
Sada bi, međutim, za ovakve situacije mogli tražiti i odštetu budući da novi Zakon o vodnim uslugama propisuje da se, u slučaju povećanja parametara mutnoće iznad dozvoljenih vrijednosti, stavka vodoopskrbe na računu mora umanjiti za barem 10 posto.
Takvo je pravilo, prema našim saznanjima, zasad primijenio samo splitski “Vodovod i kanalizacija”.
Kakva je praksa u drugim dalmatinskim gradovima, kolika su kod njih zamućenja, te kad planiraju izgradnju pročistača koja bi riješila probleme u vodoopskrbi, provjerili su naši novinari.
SPLIT Još barem dvije godine muke
Pročistaču se, kako stvari stoje, Splićani, u najboljem slučaju, mogu nadati koncem 2021. godine.
- Vodeće strukture "Vodovoda i kanalizacije" dosad nisu poduzimale apsolutno nikakve aktivnosti vezane uz izgradnju pročistača. Stav struke je bio da je takva investicija nepotrebna zbog zamućenja vode koje bi, u prosjeku, trajalo 17 dana godišnje. Međutim, parametri za mutnoću su do prije koju godinu iznosili 10 NTU (nefelometrijske turbidimetrijske jedinice), dok su danas 4 NTU. Prema novom prijedlogu europske direktive, NTU bi se trebao kretati između 0,3 i 0,5, što bi značilo zamućenje od 180 dana godišnje! Nakon obilnih kiša, logično je da se na krškom području zamuti voda u slivovima rijeka. Ispada, međutim, da problem sa zamućenom vodom imamo samo mi u Splitu jer nisam čuo da ijedna jedinica lokalne uprave i samouprave obeštećuje potrošače, kao što to mi činimo, i to već drugi put ove godine, i osiguravamo cisterne s pitkom vodom - objašnjava Tomislav Šuta, direktor ViK-a.
Dogodine će ova komunalna tvrtka raspisati natječaj za izvođača radova na izgradnji pročistača koji se u 70-postotnom iznosu financira sredstvima Hrvatskih voda, dok 30 posto osigurava VIK. Dovršetku projekta ne treba se nadati barem još dvije godine.
Linda Perić
ZADAR Prokuhavanje iz opreza
Sve kontrole pokazuju da Zadrani piju zdravu vodu. Zato je početkom aktualnog kišnog razdoblja čudno zazvučala obavijest iz "Vodovoda" odakle su potrošačima sugerirali da vodu prokuhavaju.
Direktor "Vodovoda" Tomislav Matek objasnio je o čemu se radi.
- Voda je, bez obzira na to što je nekoliko dana bila zamućena, mikrobiološki ispravna - rekao je Matek, objašnjavajući da je do zamućenja došlo zbog obilnih kiša na području vodocrpilišta Dolac - Muškovci.
Zamućenje se u pravilu događa kada nakon sušnog razdoblja padnu prve kiše.
- Mi vodu dobivamo iz rijeka ponornica iz Like i kad padnu velike kiše, voda se malo zamuti. Zamućenje nije štetno, a mi smo zbog predostrožnosti preporučivali da se voda ipak prokuha - kazao je direktor Matek.
- Zadrani u većem dijelu godine ne piju vodu sa Zrmanje, već ličku vodu iz rijeka ponornica. Zrmanju u sustav "ubacujemo" tek kad se dogodi ljetno pomanjkanje vode, a uzimamo je s vodocrpilišta Berberov buk. Naša je voda po svojoj kvaliteti u samom vrhu - zaključio je direktor Matek.
Predrag Opačić
METKOVIĆ Voda se nije zamutila
Voda na području doline Neretve ispravna je za piće i može se koristiti za piće bez prokuhavanja. Unatoč višednevnim kišama nije došlo do zamućenja izvorišta u Prudu s kojeg se pitkom vodom napaja vodovod Neretva-Pelješac-Korčula-Lastovo-Mljet te izvora u Doljanima kojega koristi komunalno poduzeće Metković za opskrbu užega gradskog područja, doznajemo od županijskog epidemiologa dr. Miljenka Ljubića.
Posljednje zamućenje vode dogodilo se koncem srpnja ove godine.
S. SOLDO
DUBROVNIK Gosparima bistra voda, okolici mutna
Počela je sezona kiša, a potrošači iz Dubrovnika zbog pročistača u Komolcu konačno ne piju zamućenu vodu. No, iz Vodovoda Dubrovnik još šalju obavijesti o nastavku zamućenja dijela vodovodne mreže Palate.
Naime, jake kiše posljednjih dana izazvale su zamućenje izvorišta Palata odakle se pitkom vodom opskrbljuju stanovnici Zatona, Orašca, Gornjih sela, Trstenog, Brsečina i Štikovice, oni koji žive iznad magistrale u Vrbici te otočani s Elafita.
To je izazvalo ogorčenje tamošnjih stanovnika koji se, kažu, smatraju građanima 'drugog reda' su i oni kroz prireze, komunalne naknade i račune za vodu jednako platili pročistač u Komolcu kao i svi drugi građani, a nemaju čistu vodu.
- Na području Grada Dubrovnika nalaze se tri izvorišta: Ombla, Šumet i Palata. Izgradnjom pročistača je riješen dugogodišnji problem zamućenja za veći dio grada. Za ostala gradska područja, problem zamućenja pitke vode riješit će se kroz projekt Aglomeracije Dubrovnik vrijednom oko 17,6 milijuna kuna, koji je u fazi izrade projektne dokumentacije – poručuju iz Vodovoda.
Anton Hauswitschka
ŠIBENIK 400 milijuna kuna za utažiti žeđ
Stanovnicima Šibensko-kninske županije koji se opskrbljuju vodom iz izvorišta "Jaruga" jučer je iz tvrtke "Vodovod i odvodnja" preporučeno prokuhavanje vode za piće.
- Dopuštena gornja granica zamućenja iznosi samo 4 stupnja NTU-a. U izvorištu Jaruga izmjerena je dvostruko veća vrijednost. Voda je zdravstveno ispravna i sadrži samo suspendirane čestice tla koje su posljedica prodora vode u krško tlo - ističe Zoran Sekso, rukovoditelj laboratorija šibenskog "Vodovoda".
Po njegovim riječima, na šibensko-kninskom području neusporedivo su rjeđe pojave zamućenja vode jer je, objašnjava, i manja količina padalina, a do zamućenja uglavnom dolazi tek kod doista jakih pljuskova.
Kada je riječ o sustavu odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, u Šibeniku je započela realizacija projekta "Aglomeracije" vrijednog gotovo 400 milijuna kuna u kojemu će se izgraditi 51 km kanalizacijske mreže i oko 35 km vodovodne mreže te izgraditi i rekonstruirati 12 crpnih stanica.
Marina Jurković