Katastrofalni podaci Državnog zavoda za statistiku: svaki peti Hrvat je na pragu siromaštva, a čak 1,8 milijuna ih živi u kućanstvima koja jedva spajaju kraj s krajem

Svaki peti čovjek u Hrvatskoj, ili njih 824.900, u riziku je od siromaštva.

Za jednočlano kućanstvo prag rizika od siromaštva u prošloj godini iznosi 28.070 kuna ili 2339 kuna mjesečno, dok je za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina taj prag 58.946 kuna ili mjesečno 4912 kuna. Stopa rizika od siromaštva lani je iznosila 20 posto i malo je veća od preklanjske od 19,5 posto, objavio je Državni zavod za statistiku, uz napomenu da stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva.

Dok je porasla stopa rizika od siromaštva koja se proteklih osam godina kreće u rasponu od 19,4 do 20,6 posto, pao je postotak osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti s preklanjskih 29,7 posto na 26,4 posto. To znači da je lani gotovo svaki četvrti građanin, njih 1,09 milijuna, bio u riziku od siromaštva ili su bili u teškoj oskudici ili živjeli u kućanstvima s niskim intenzitetom rada.

- Stopa rizika od siromaštva prema dobi i spolu najviša je u osoba u dobi 65 ili više godina te iznosi 28,6 posto. U toj je dobnoj skupini razlika prema spolu najveća te stopa rizika od siromaštva u žena iznosi 31,7 posto, a u muškaraca 24,1 posto. Najniža stopa rizika od siromaštva bilježi se za osobe u dobi od 25 do 54 godine i iznosi 15,6 posto - kažu u Državnom zavodu za statistiku, u kojemu su izračunali još neke pokazatelje koji ukazuju na vrlo nezavidan položaj starijih građana te kako se teško živi od mirovina.

Kada se iz dohotka izuzmu socijalni transferi, onda rizik od siromaštva raste s 20 posto na 26,6 posto. Kada se iz prihoda građana izuzmu socijalne naknade i mirovine, tada stopa rizika od siromaštva skače na čak 43,2 posto ljudi u zemlji.
 

Nedjeljko Marković, potpredsjednik Hrvatske mreže protiv siromaštva i predsjednik Udruge Pragma, kaže da će se dohodovno siromaštvo povećavati i dalje, a s njim i jaz između onih koji zarađuju više od prosjeka i onih koji su u riziku od siromaštva, i to nakon socijalnih transfera.

- Malo smo napredovali po nekim pokazateljima, ali smo i dalje među najlošijima i možemo se uspoređivati s Rumunjskom i Bugarskom po dohodovnom siromaštvu i materijalnoj oskudici, a poboljšavamo se što se tiče tržišta rada. Ipak, i na tržištu rada i dalje imamo kategoriju starijih radnika koje ne znamo uključiti u svijet rada, a vrlo visoka nam je stopa nezaposlenosti mladih koji čine petinu svih nezaposlenih. Prosječna mirovina je i dalje u rangu stope rizika od siromaštva, što je naš najveći problem i bit će to i idućih godina. Umirovljenici i primatelji socijalnih naknada su naš najveći problem, ti ljudi imaju 800 kuna ako su samci bez ikakvih prihoda, četveročlana obitelj u kojoj nema zaposlenih ima naknadu od 3100 kuna, dok obitelj s dvoje djece koja zarađuje 5000 kuna nema pravo ni na kakvu socijalnu naknadu, često nemaju pravo ni na druge subvencije, na hranu, besplatne knjige... - navodi Marković.

Statističari su računali stope “obične” i teške oskudice. Tako stopa materijalne oskudice ili deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja su zbog financijskih razloga lišena najmanje triju od devet stavki materijalne deprivacije, dok se teškom oskudicom smatra ako ne mogu priuštiti četiri stavke.

U Hrvatskoj stopa materijalne deprivacije iznosi 25,9 posto, a teške oskudice 10,3 posto. Stopa teške oskudice smanjila se s preklanjskih 12,5 posto na prošlogodišnjih 10,3 posto. Tako je svako deseto kućanstvo prošle godine bilo prikraćeno za četiri od devet stavaka kojima statistika mjeri materijalnu deprivaciju, a riječ je o grijanju zimi, podmirenju neočekivanih financijskih troškova, nemogućnosti da svaki drugi dan jedu meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent, kašnjenje s plaćanjem najamnine, računa za režije i kredita, nemogućnost da se svim članovima priušti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće, nemogućnost kućanstva da si priušti telefon, TV u boji, perilicu rublja i automobil.

Tako u Hrvatskoj više od polovine građana, njih 2,3 milijuna ili 56,2 posto živi u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava, 43,9 posto osoba ili njih 1,8 milijuna koje živi u kućanstvima koja teško i vrlo teško spajaju kraj s krajem, 41,2 posto osoba koje žive u kućanstvima koja spajaju kraj s krajem s malim teškoćama. Najmanje, samo 0,5 posto ljudi ili njih 20.622 živi u kućanstvima koja vrlo lako spajaju kraj s krajem.

S obzirom na to da je Hrvatska stopom rizika od siromaštva od 20 posto deveta u Europskoj uniji, a najlošija je Rumunjska sa stopom od 23,6 posto, dok je Češka najbolja sa stopom od samo 9,1 posto, pitamo Nedjeljka Markovića u čemu je to tajna Češke koja ima najnižu stopu siromaštva.

- Češka i Slovenija zadnjih par godina imaju izvrsne mjere u obrazovanju, socijalnoj skrbi i području rada. Češka je zadnjih godina značajno smanjila stope nezaposlenosti, nezaposlenosti mladih, stope siromaštva... Češka i Slovenija ulažu u obrazovanje, nude mnogo stipendija, imaju bolje socijalne naknade, a Hrvatska najmanje izdvaja za socijalnu skrb za najsiromašnije.

U borbi protiv siromaštva ključno je tržište rada, a u tim se zemljama na njega brže ulazi i dulje se zadržava. Mi mladima teško omogućavamo ulazak na tržište rada, ova nova dualna reforma dat će rezultate za tri, četiri godine. Važna je i socijalna isključenost, nije dovoljno samo preživjeti, siromašne ljude i djecu treba uključiti da budu vidljivi građani. Kod nas se krenulo s mjerama i programima i dobro je da se nešto radi – veli Marković.