Koliko bi mogle rasti plaće prema novom prijedlogu porezne reforme? Nekima bi mogla skočiti za gotovo 1200 kuna, no prigovora je mnogo

Prema prvim procjenama financijskih ekperata korist od porezne reforme ipak će imati mladi sa srednjim i višim plaćama, koji još nemaju djece

Svaka odluka kojoj je cilj smanjenje poreza dobro je došla, pa je tako mahom pozdravljena i najava o ukidanju poreza na dohodak mladima, onima do 25 godina u potpunosti, te 50 posto zaposlenima od 25 do 30 godine. Međutim, posve je drugo pitanje hoće li ona postići željeni cilj, da zadrži mlade u Hrvatskoj.

Tako jedan 22-godišnji konobar, zadovoljan mogućnošću da bi mu mogla porasti plaća, u šali kaže da će onda otići u Njemačku kada napuni 30 godina.

Destimulirajuće

Da bi se određivanje dobnih granica moglo pokazati problematično, smatraju i ekonomisti, kao i poslodavci. “Ako dva mladića rade isti posao i istog su materijalnog statusa, a jedan ima 24 godine, dok je drugi star 26 godina, imat će različitu plaću. To mi se čini, ne samo destimulirajuće, već i diskriminatorno po dobnoj osnovi”, kaže jedan fiskalni stručnjak koji ne želi biti imenovan.

Pritom napominje kako porez već ne plaćaju svi oni s plaćom ispod 4800 kuna bruto bez djece, ispod 7000 bruto i jednim djetetom prijavljenim kao olakšica te ispod 10.000 bruto s dvoje djece. Kako mladi imaju niske plaće na početku karijere, a neki imaju i djecu, koristi od porezne olakšice, smatra, neće osjetiti svi, niti će one biti tako velike kako se možda čini. Njegove procjene govore da će korist ipak imati mladi sa srednjim i višim plaćama, koji još nemaju djece.

Prema izračunu koji iznosi RRIF, u optimalnom slučaju moglo bi se dogoditi da bi onom tko sada ima bruto plaću od 10.000 kuna, ona mogla porasti za oko 1200 kuna.

Rođendani

No, kada proslavi 25. rođendan, plaća će mu pasti za oko 600 kuna, a kada navrši 30 godina, ostaje i bez te povlastice. Stoga se stručnjak Vlado Brkanić smatra kako bi se mogao dogoditi da sada ljudi počnu više odlaziti kada postanu zreli i steknu određeno radno iskustvo.

On ostaje pri svom stavu da porezno rasterećenje dohodaka treba omogući svima, tako da se uvede porezna stopa od 12 posto i da samo oni kojim imaju bruto primanja iznad 30.000 kuna plaćaju porez po stopi od 24 posto, što ujedno znači ukidanje stope od 36 posto. No, to onda otvara problem prihoda lokalnih jedinica, što znači da značajnije smanjenje poreza na dohodak nije moguće sve dok se ne racionalizira način na koji one funkcioniraju.

U samoj radnoj skupini procjenjuju da će mjerama biti obuhvaćeno oko 370 tisuća zaposlenih, a rasterećenje bi iznosilo oko 600 milijuna kuna. Većina ekonomista u ovom trenutku ipak ne želi javno “pokopati” najavljenu mjeru koja bi mogla povećati plaće mladima, ali prilično su razočarani činjenicom da je ministar financija odustao od svog proklamiranog cilja da želi pojednostaviti sustav jer se on sve više komplicira i postaje sve manje predvidljiv.

Nakon što su uvedene različite porezne stope za različite turističke usluge, taj je princip proširen i na oporezivanje dohotka, u ovom slučaju uvođenjem dobnih razlika. Inače, već postoji različito oporezivanje za različite izvore dohotka (plaća, mirovine, prihod od kamata, najma...).

Stav HUP-a

Premda su pozdravili prijedloge poput troškovnog priznavanja izdataka za topli obrok, smještaj i vrtić, poslodavci su također malo zatečeni izmjenama poreza na dohodak vezanima uz dob. “Mislimo da je to nepotrebno kompliciranje već ionako složenog sustava, koje osim toga može uzrokovati niz problema u praksi”, ističu u HUP-u. Plaće se ne određuju prema dobnoj granici, poručuju poslodavci, već prema kompetencijama, iskustvu i produktivnosti zaposlenika. I oni smatraju da porez na dohodak treba smanjiti svima.