Konkretni odgovori na najčešća pitanja: za koga je cjepivo sigurno, a tko se ne bi smio cijepiti?

Cjepivo je stiglo, nakon brojnih testiranja kojima je provjereno da je sigurno krenulo je u upotrebu diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj. Dobiva se u dvije doze nakon čega se stječe imunitet protiv koronavirusa, prema novim istraživanjima i na nekoliko godina.

Za sada dobivamo dvije marke cjepiva, Pfizer i BioNTechovo ubrizgava se s razmakom od 21 dan između prve i druge doze, a Modernina druga se dobiva 28 dana nakon prve. Cjepivo stvara imunitet i na nove sojeve virusa kao što je onaj u Britaniji i generalno sve vijesti koje pristižu vezano uz njega su pozitivne.

Ipak kao i za svako druge cjepivo dio ljudi ne može ga primiti. To ne bi trebalo stvarati pomutnju već bi prvenstveno trebalo razjasniti o kojoj skupini ljudi je riječ i zašto je za njih opasnije nego za druge.

Cjepivo je sigurno - tko ne vjeruje, ne razumije kako funkcionira

Doktor William Schaffner, stručnjak za zarazne bolesti sa Sveučilišta Vanderbilt u Tennesseeju, rekao je za Healthline kako su cjepiva Moderna i Pfizer sigurna.

- Znanstveno, ta su cjepiva strogo ispitala dva vanjska, čvrsta odbora, ljudi koji nisu povezani s tvrtkama ili vladom. I oba su cjepiva prošla oba odbora, pojasnio je.

Doktorica Anne Liu, liječnica za zarazne bolesti iz Stanford Health Carea u Kaliforniji, rekla je da nema razloga za zabrinutost zbog bilo kakvih potencijalnih dugoročnih nuspojava od cijepljenja.

- Ljudi koji su zabrinuti zbog dugotrajnih nuspojava mogu donekle pogrešno shvatiti kako cjepiva djeluju. To nije nešto što ostaje u vašem tijelu jako dugo, a generirani imunološki odgovor prilično je brz i trebao bi se prilično brzo smiriti. Cjepivo nije poput lijekova koji se mogu nakupiti u vašem tijelu, maksimalno tijekom nekoliko tjedana, rekla je Liu za Healthline.

Stručnjaci su rekli da nema stvarne razlike u pogledu sigurnosti ili učinkovitosti između cjepiva Moderna i Pfizer.

- Prema mojoj procjeni, izgledaju vrlo slično i u pogledu sigurnosti i u pogledu učinkovitosti, tako da ne mogu izraziti preferencije jednima nad drugima, rekao je doktor Dean Blumberg, šef dječjih zaraznih bolesti sa Sveučilišta Kalifornija Davis.

Tko se ipak ne bi smio cijepiti ili bi se trebao konzultirati

Postoje ipak skupine ljudi koje se ne bi smjele cijepiti ili se prije toga trebaju konzultirati s liječnikom:

- osobe s alergijama na lijekove i cjepiva

- ljudi koji su trudni ili doje

- ljudi koji su pozitivni na Covid-19

- ljudi sa specifičnim i teškim zdravstvenim stanjima

- djeca i adolescenti

Dok je većina grupa koja se ne može cijepiti razumljiva, pitamo se što je s alergičarima? I koje sve alergije su u to uključene.

Neki ljudi koji su primili cjepivo protiv Covida- 19 doživjeli su ozbiljne alergijske reakcije. Zbog toga američki Centar za prevenciju zaraznih bolesti preporučuje da osobe koje su otprije alergične na bilo koji sastojak cjepiva radije ga ne primaju. Isto tako bi i ljudi koji su imali ozbiljnu alergijsku reakciju na druge vrste cjepiva ili injekcijske terapije trebali razgovarati sa svojim liječnikom o tome što bi bilo za njih najbolje.

Oni koji su imali, pa čak i teške alergijske reakcije na hranu, otrove, kućne ljubimce, pojedine materijale i dalje se mogu cijepiti.

Ako osoba ima ozbiljnu alergijsku reakciju na prvu injekciju cjepiva, savjetuje joj se da ne dobije drugu injekciju.

Oni koji nisu imali ozbiljne alergijske reakcije promatrat će se 15 minuta nakon cijepljenja. Savjetuje je se one koji imaju teške alergijske reakcije u anamnezi da ih se promatra dvostruko više vremena.

Čini se da je riječ o zaista malom broju ljudi i da ne treba paničariti radi svake, već isključivo radi vrlo specifičnih alergija.