Korona opet hara, brojke rastu: što se događa ako dobijemo covid drugi, treći ili četvrti put?

Kako se nedavno pisalo, broj zaraženih covidom i hospitaliziranih raste ne samo u Sjedinjenim Državama, već i u Europi i Aziji, ali na svu sreću - ostaje daleko ispod prethodnih vrhunaca. Smrtnost je relativno niska u Sjedinjenim Državama - zabilježeno je oko 2000 slučajeva u kolovozu - iako je zemlja doživjela 1,1 milijun smrtnih slučajeva od covida od početka pandemije, piše tportal.hr. Iako je prijašnjih mjeseci izgledalo kao da je virus nakratko prestao cirkulirati, brojke zaraženih govore suprotno i sve su veće.

Koliko je zapravo opasno ako obolimo drugi (ili treći ili četvrti) put? Što možemo očekivati ako nas ponovno ‘ulovi‘ taj virus?

Liječnici i znanstvenici koji proučavaju covid slažu se da je za većinu ljudi zaraza drugi - ili treći ili četvrti - put u osnovi neizbježna. Što se virus duže zadrži, to će ponovljene infekcije biti češće, posebno u svjetlu nedavnog ljetnog porasta zaraženih i nove dominantne varijante.

Stručnjaci upozoravaju i na to da ne postoji zaraza bez rizika, ali pokušavaju razjasniti koliko bi ponovljene infekcije mogle biti štetne - postaju li simptomi teži ili slabiji i povećava li se rizik od razvoja dugotrajnog covida nakon višestrukih oboljenja.

Nedostaje podataka o ishodima covida, uključujući i to koji udio ljudi s ponovljenim infekcijama razvija dugotrajnije komplikacije, rekao je za NY Times dr. Marc Sala, suvoditelj Centra za proučavanje covida na Sveučilištu Northwestern. Ali evo što znamo do sada.

Ozbiljnost ponovljenih infekcija

Mnogim ljudima koji više puta dobiju covid sljedeće infekcije bit će blage ili blaže od prethodnih, pokazuju novi podaci, vjerojatno zbog djelomičnog imuniteta stečenog prethodnim infekcijama, cijepljenja i činjenice da najnovije cirkulirajuće varijante općenito uzrokuju manje teške simptome. Postoji i nekoliko iznimaka - osobito među ljudima koji su imunokompromitirani, stariji ili su imali osobito teške prethodne infekcije. Ljudi koji su imali tešku prvu infekciju imaju veću vjerojatnost da će završiti u bolnici ili će im trebati liječnička pomoć zbog ponovne infekcije, rekla je Emily Hadley, znanstvenica iz RTI Internationala koja se bavi proučavanjem tzv. produženog covida.

Reinfekcija i dugi covid

Šanse da ćete dobiti dugi covid nakon ponovne infekcije prilično su nepredvidljive - nekoliko stručnjaka uspoređuje to s ruskim ruletom. Što su simptomi blaži, manja je vjerojatnost da ćete dobiti produženi covid, rekao je dr. Peter Chin-Hong, specijalist za zarazne bolesti na Kalifornijskom sveučilištu u San Franciscu. Ali svaki put kad se zarazite, bez obzira na ozbiljnost, uvijek postoji šansa da razvijete dugotrajnije simptome.

Rad koji je prošle jeseni objavljen u časopisu Nature Medicine pokazao je da ljudi s dvije ili više infekcija covidom imaju više od tri puta veću vjerojatnost da će razviti probleme s plućima i srcem te više od 1,5 puta veću vjerojatnost da će imati neurološke poremećaje, uključujući tzv. moždanu maglu i moždani udar, od onih koji su bili samo jednom zaraženi.

Studija je koristila podatke prikupljene iz zdravstvenih centara američkog ministarstva za pitanja veterana, što je značilo da su sudionici uglavnom bili stariji od opće populacije i pretežno muškarci. Ali pokazao se da je višestruka infekcija gora od jedne, rekao je jedan od njenih autora, dr. Ziyad Al-Aly iz St. Louisa.

Liječnici ističu i da često viđaju pacijente koji su bili više-manje u dobrom stanju nakon prvih nekoliko infekcija, no poslije treće ili četvrte infekcije završe s dugim covidom.

Nameće se zaključak da ako ste ranije imali dovoljno sreće da niste imali dugotrajnije simptome, to ne znači da ćete je imati sljedeći put.

Ipak, teško je donijeti jednoglasan zaključak o tome povećava li ponovna infekcija rizik od dugog covida, rekao je Fikadu Tafesse, virolog sa Sveučilišta Oregon. ‘Ponovna infekcija je vrlo sporna. Doslovno ovisno o tome koji rad čitate, postoje kontradiktorne informacije o tome. Tako da ne znam u što da vjerujem‘, kaže ovaj virolog.

Dr. Paul Sax rekao je i da je sveukupni rizik od razvoja dugotrajnog covida još uvijek nizak te je sada daleko niži nego što je bio na početku pandemije, kada su infekcije bile teže.

Ponovna infekcija može pogoršati simptome kod ljudi koji već dugo boluju od covida, rekao je dr. Chin-Hong. Drugi pak s dugim covidom možda neće vidjeti nikakvu promjenu u svojim simptomima.

Što možemo sami napraviti

Kako kaže dr. Davey Smith, specijalist za zarazne bolesti na Kalifornijskom sveučilištu u San Diegu, možemo smanjiti rizik od zaraze uz zdravorazumske mjere poput večere vani dok god je toplo i izbjegavanja druženja s prijateljima kad su bolesni.

Dakako, mnogo je toga izvan naše kontrole. ‘Želim ne dobiti covid, ali nisam siguran da bih želio živjeti u balonu‘, kaže dr. Chin-Hong.

Također je istaknuo da postoje načini za smanjenje rizika od dugotrajnih komplikacija: ažurirano cjepivo, koje može pomoći u zaštiti od ponovne infekcije, bit će dostupno ove jeseni, a antivirusni lijekovi poput Paxlovida mogu smanjiti rizik od razvoja dugotrajnog covida.

Dr. Chin-Hong kaže i da on ima masku u džepu za svaki slučaj, ali da npr. ne bi odustajao od putovanja ili izbjegavao zagrliti prijatelja na kojeg je naletio zbog zabrinutosti oko korone, piše tportal.hr. 

‘Radim najbolje što mogu. Ali se ne bojim‘, zaključio je.

NOVE VARIJANTE VIRUSA

Evo što preporučuje Hrvatski zavod za javno zdravstvo:

Dolaskom jeseni očekuje se pojačan intenzitet cirkulacije virusa SARS-CoV-2, što za osobe starije životne dobi i one s kroničnim bolestima predstavlja zdravstveni rizik.

U Hrvatskoj i brojnim drugim zemljama EU-a od kraja kolovoza 2023. zamjećuje se postupan porast broja oboljelih od covida. Među identificiranim podvarijantama virusa najčešće se nalaze XBB.1.5 i njemu slične podvarijante. S obzirom na to da je tijekom 2022. i početkom 2023. godine cirkulacija varijante omikron bila vrlo intenzivna, a nefarmaceutske mjere u zajednici bile su postupno popuštane i ukinute u proljeće 2022. godine, malo je vjerojatno da je netko uspio izbjeći infekciju virusom SARS-CoV-2 kao asimptomatsku, oligosimptomatsku ili s razvojem bolesti u punom kliničkom obliku.

Međutim zaštita stečena prirodnom infekcijom, kao i zaštita stečena cijepljenjem, postupno slabi i pojavljuju se podvarijante virusa koje dijelom mogu izbjeći ranije stečenu zaštitu, osobito zato što ona s vremenom oslabi.

Iz tog razloga smatra se da je za veliku većinu osoba kojima je cijepljenje preporučljivo, a preporučljivo je osobama s povećanim rizikom od razvoja teških oblika bolesti, dovoljno primijeniti ujesen samo jednu dozu cjepiva, neovisno o tome jesu li ranije cijepljene te neovisno o tome jesu li preboljele covid ili ne, stoji na stranicama HZJZ-a.