Krenula je primjena novih zakona, turističke zajednice neće moći sve novce potrošiti na plaće: 'Više ništa u hrvatskom turizmu neće biti isto!'

Od prvog dana ove godine počela je provedba novog Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, Zakona o članarinama u turističkim zajednicama i Zakona o turističkoj pristojbi koji je na snazi već pola godine.

Ministarstvo turizma je te zakone nakon više od desetljeća konačno izmijenilo i uskladilo s promjenama na turističkom tržištu, a državni tajnik za turizam Tonči Glavina bio je osoba kojoj je ministar Gari Cappelli povjerio koordinaciju projekta izrade novih zakona, u čijoj su izradi sudjelovali i brojni istaknuti stručnjaci, predstavnici turističkih zajednica, strukovnih udruga te znanstvenih i istraživačkih institucija, pa smo ga pitali kako će se zakonske promjene konkretno vidjeti u radu sustava turističkih zajednica.

- Mnogo smo se konzultirali i prihvaćali puno prijedloga s terena. S novim zakonskim paketom više ništa u hrvatskom turizmu neće biti isto. Poslovanje i djelovanje turističkih zajednica bit će uređeno prema modelu destinacijskog menadžmenta, u skladu s modernim trendovima, čime se znatno mijenjaju zadaće tih zajednica. Morali smo sustav modernizirati u skladu s okolnostima jer je destinacijski menadžment opće prihvaćen. Sustav danas usmjeravamo za podizanje konkurentnosti u idućih deset godina.

Najveće zakonske promjene dogodile su se u načinu financiranja turističkih zajednica i načina trošenja sredstava...
- Točno, dogodile su se promjene načina financiranja, ali i promjene u obvezama i odgovornostima. To se posebno odnosi na dosadašnje županijske TZ-ove koji sada postaju regionalni i dobit će više novca jer će njima ići 15 posto prihoda od turističke pristojbe i članarina, što je pet posto više nego do sada. No, oni će biti nosioci cjelokupne promocije za regiju.

Regionalna razina TZ-ova objedinjuje turizam cijele regije, kontrolira i upravlja radom lokalnih zajednica i svi su usmjereni u istu turističku priču i stvaranje brenda regije. To im je zadaća i obveza prema nižim razinama. Preuzimaju odgovornost dodjeljivanja sredstava najvažnijim manifestacijama i projektima, o čemu je do sada odlučivalo Turističko vijeće HTZ-a.
Vjerujemo da se na regionalnoj razini može puno bolje procijeniti što je i koliko važno za neku regiju. Regionalna, odnosno županijska razina je izrazito bitna jer se brine da su svi usmjereni u istu promocijsku priču, a njihov zadatak je i istraživanje, marketing i brendiranje.

Općinske i gradske turističke zajednice dobivaju u zadatak kreiranje proizvoda i motiva dolaska gostiju, dakle strogo brigu o lokalnoj ponudi i kvaliteti usluge?
- Bitno je da se puno veći naglasak stavi na upravljanje destinacijom, sadržajima i ponudom. Lokalni TZ-ovi imaju zadatak stvaranje motiva dolaska na lokalnu razinu. Moraju utjecati na turističku infrastrukturu i ponudu mjesta, a dobivaju i obvezu u sudjelovanju u prostornom planiranju koje se tiče turizma, pa i poticanju značajnijih ulaganja u turističku infrastrukturu.
Uspješnost hrvatskog turizma u idućem desetljeću ovisit će o turističkoj politici na razini općina, gradova i županija. Načelnici, gradonačelnici i župani su predsjednici TZ-ova i napravljena je decentralizacija sredstava i ovlasti, ali na njima je i odgovornost da rade korake naprijed.

Glavni ured HTZ-a postaje agencija za nacionalnu promociju?
- Najveći naglasak bit će im na brendiranju Hrvatske kao turističke zemlje i provođenju svih marketinških aktivnosti u cilju promocije nacionalnog turizma. HTZ postaje nacionalna agencija za promociju i marketing, kako bi prilagodili HTZ da se nosi s najvećima u svijetu. Fokus će biti na brendiranju i upravljanju strateškim stvarima i pozicioniranju zemlje. Cilj nam je ući među 20 najkonkurentnijih turističkih zemalja svijeta. Sada smo na 25. mjestu.

U novim zakonima ima i nepopularnih odluka, poput one vezane uz ograničenje troškova za plaće u uredima TZ-a?
- Ubuduće će biti ograničen udjel troškova za bruto plaće zaposlenika u ukupnim prihodima turističkih zajednica na 40 posto. Do sada su neki TZ-ovi trošili glavninu sredstava ili sav proračun samo za plaće. Onima s manjim proračunom otvaraju se najmanje tri nova fonda za dodatna sredstva: fondovi EU-a, Fond za turistički nerazvijena područja i Fond za udruženo oglašavanje.

Kako uredi TZ-a mogu doći do sredstava iz tih fondova i o kolikim se sredstvima radi?
- Za razvoj kontinentalnih i ruralnih područja stvoren je fond od 45 milijuna kuna za turistički nerazvijena područja i sva ta sredstva će biti na raspolaganju kroz javne natječaje za projekte. Drugi je Fond za udružene turističke zajednice s oko 50 milijuna kuna. Potičemo udruživanje turističkih zajednica i racionalizaciju kroz osnivanje zajednica za više lokalnih jedinica.
Ponosni smo što je sustav TZ-a to prepoznao i reagirao udruživanjem. Lani smo imali samo udruženu Imotsku krajinu i Ravne kotare, otok Hvar se udružio u promociji, a sada je već projektno udruživanje najavljeno na Crikveničkoj rivijeri, Riječkom prstenu, Opatijskoj rivijeri, Moslavini, otoku Pagu, najavljen je i udruženi projekt Moja lijepa Slavonija, Gorski kotar će spojiti formalno devet jedinica u jedinstvenu udruženu turističku zajednicu.

Tamo gdje se za šest mjeseci ne izabere direktor turističke zajednice gasit će se uredi?
- Da. Posljedica je to činjenice da trenutno od 313 turističkih zajednica u Hrvatskoj čak osamdesetak ureda nema direktora. Od prvog dana ove godine u svim mjestima, općinama i gradovima koji nisu u stanju tijekom pola godine imenovati odgovornu osobu koja rukovodi profesionalno uredom TZ-a, ureda turističke zajednice više neće biti.