Krizme u Dalmaciji kao pirevi na kojima se vrte janjci. Iako su brojke nikad gore, Stožer to previše ne zabrinjava: ‘Sve je dogovoreno s nadbiskupom‘

Iako su nam brojke zaraženih koronavirusom grozne, gore su bile samo na vrhuncu drugog vala pandemije u prosincu, u većini biskupija u Hrvatskoj ovih se dana i dalje odvijaju krizme. Odgođene su tek u Dubrovačkoj biskupiji te riječkoj gdje je nadbiskup Mate Uzinić odgodio prve pričesti i svete potvrde do 16. svibnja. Mons Uzinić je riječki nadbiskup i ujedno apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije.

Na području Primorsko-goranske županije počeo je dvotjedni lockdown pa je nadbiskup obavijestio puk kako je njihovoj biskupiji trenutno u borbi s koronom najteže razdoblje te da će se ona slavlja sakramenta potvrde, koja su prema utvrđenom rasporedu trebala biti slavljena u ovom razdoblju, slaviti naknadno, ovisno o epidemiološkim okolnostima.

U većini zagrebačkih župa nema odgode krizme, a potvrdit će to i zagrebački frizeri, koji su ovu subotu u poslu do grla zbog narudžbi frizura za krizme. Jednako je i u Dalmaciji, Slavoniji…   

U župama gdje se krizme održavaju, tvrde nam kako će sve biti po propisanim mjerama. Što će biti nakon toga kad se obitelj i prijatelji za zajedničkom trpezom sastanu, o tome svećenici, a ni krizni stožeri ne vode dovoljno računa. Nakon sakramenta kud koji mili moji, nema kontrole, poštivanje mjera postaje osobna stvar, a znamo kako kod nas krizme izgledaju, često kao svadbe. Spremaju se janjci, rezerviraju restorani, a roditelji i krizmenici su na sto muka jer kako reći jednom stricu i njegovoj familiji ti možeš doći, a drugome ti ne možeš jer nas ima više od deset?

Prvopričesnika i krizmenika u Hrvatskoj svake godine ima na desetke tisuća. Na slavlju se satima obitelji, kumovi i prijatelji druže, grle i vesele, i dovoljna je pučkoškolska matematika da se izračuna koliko je velika vjerojatnost da da će okupljanja biti potencijalni okidač za širenje zaraze.

 U Splitsko-makarskoj nadbiskupiji ne misle tako, odlučili su da ove godine neće odgađati slavlje svete potvrde. Prijavljene su 202 krizme, koje su se počele održavati od prošlog vikenda.  

Šefica splitskog Zavoda za javno zdravstvo prim. dr. Željka Karin kaže nam kako je sam čin krizme, koliko ona ima saznanja, dobro organiziran.

„Svećenici su dobili naputke od Nadbiskupije kako se moraju svi ponašati. Mi iz Nastavnog javnog zavoda smo imali sastanak s nadbiskupom i dogovorili kakva je epidemiološka procedura. Nadbiskup je poslao svima naputak u kojem stoji da na krizmi mogu biti samo kumovi, djeca i roditelji i da ne bude odjednom više od deset krizmanika – veli nam splitska liječnica. Podjela sakramenata obavit će se u više grupa, na odvojenim misama.

„Svatko na misi treba imati sedam kvadrata po glavi u zatvorenom prostoru, odnosno preporuka je, da se sve odvija u otvorenom prostoru. Sam taj čin, nas ne zabrinjava jer koliko imamo saznanja, oni se pridržavaju preporuke – kaže šefica splitskog Zavoda.

No, i dr. Karin jasno je kako je veći problem u onome što slijedi nakon krizme.

„Ljudima treba ponoviti da kod obiteljska okupljanja u kući i stanu može biti najviše deset članova iz dvije obitelji. Svi znamo da je to teško provjeravati, da ne smijemo ulaziti u tuđe kuće, ali to bi im trebala biti preporuka. Isto tako kad rezerviraju restorane, tamo se moraju pridržavati mjera, razmaka, odvojeni stolovi, ne smiju grliti i šetati od stola do stola. Oni se moraju ponašati kao da je došao svatko pojedinačno i držati se svoga stola - tumači nam Željka Karin. Pitamo je, ne misli li da je prilična utopija vjerovati da će to biti tako:

- Zar je vama izgleda realno da se rođaci neće pozdravljati i zajedno družiti?

- Slažem se s vama – odgovara nam.

- Zašto se onda ne odgode krizme dok se ne popravi epidemiološka situacija? – opet pitamo

- Mi zasad nemamo argumente za zabranu. Na samoj krizmi, koliko znamo, poštuju se epidemiološki naputci. Što se tiče onoga što slijedi nakon, moja je preporuke ljudima da poštuju  mjere. Civilna zaštita sada vikendima ide više po restoranima i terasama u kontrole, stoga sve pozivam da se drže propisanih mjera – zaključuje dr. Karin.