Leteća opasnost na otvorenom: nikad više uboda kukaca!

Štakori šeću po policama splitskih pekara, naskaču na noge prodavača na Pazaru, veliki, debeli, crni žohari izlaze na ulice, stršljeni napadaju ljude diljem zemlje, na desetke je njihovih uboda u požeškom kraju zabilježeno tijekom ovog ljeta... Jedan je čovjek u unutrašnjosti Hrvatske od stršljenova otrova nedavno preminuo; ljudi se čudom čude kako je baka iz splitskog zaleđa prije nekoliko dana preživjela čak 40-ak uboda ovih opasnih kukaca. Što se to događa s prirodom, je li došlo do promjene u ravnoteži, jesu li to tek povremene cikličke pojave ili eventualni "novi poredak" u prirodnom sustavu?

Preciznog odgovora još nema. No biolozi se ipak slažu u jednom – nešto je ipak drukčije. Nešto se ipak događa. A da je to tako, vidi se i u ordinacijama Hitne pomoći, po informacijama koje stižu s terena, iz novinskih naslova s crnim vijestima.

– Ovo je čista matematika, broj uboda insekata koji spadaju u skupinu opnokrilaca, pritom mislimo na pčele, ose, stršljene i bumbare, ove je godine na području otoka Brača povećan u odnosu na lanjsku godinu. U srpnju 2017. godine na Braču je bilo 17 slučajeva uboda, ove godine 30. Od tih 30 čak osam otpada na ubod stršljena. U kolovozu lanjske godine Hitna služba otoka Brača bilježi 28 slučajeva, a ove godine, a mjesec nam još nije ni završio, već imamo 33. Ovog smo ljeta u razdoblju od samo deset dana na hitnu obradu primili čak dva pacijenta u stanju anafilaktičkog šoka, nastalog zbog stršljenova uboda. To su čisti rezultati, a oni ipak pokazuju kako je učestalost napada te skupine kukaca viša u odnosu na prethodne godine – kaže dr. Tihomir Eterović, voditelj ispostave Hitne medicinske službe za Brač.

Otečenost, bol u prsima...

Stršljeni, ose, pčele i bumbari spadaju u skupinu opasnih kukaca, zajednička su im stavka otrovne žlijezde koje su izvodnim kanalima spojene sa žalcem smještenim na stražnjem dijelu tijela. Otrov im je vrlo složene kemijske građe, kod ljudi izaziva cijeli niz posljedica, kod nekih upravo jaku anafilaktičku reakciju koja bez pravodobne, brze liječničke intervencije može završiti smrću. Dva pacijenta koje je zaprimio upravo dr. Eterović došla su u takvom stanju, s otečenošću, bolovima u prsima, i hitno su dobili adrenalin i infuziju. Da nisu stigli na vrijeme, ovogodišnja smrtna bilanca uzrokovana napadom tih vrlo opasnih kukaca bila bi veća.

– Smatra se da jedan posto uboda izaziva anafilaksiju, što je realna opasnost s obzirom na brojnost uboda opnokrilaca. Stršljeni su agresivne naravi i svoj plijen često komadaju snažnim čeljustima, doslovce mogu uništiti u kratkom vremenu cijele košnice pčela. U medicinskoj praksi najčešći su ubodi osa, a zatim pčela, pa tek onda, ali mnogo rjeđe stršljena i na kraju najrjeđe bumbara. No brojke pokazuju ovogodišnju učestalost napada stršljena, stoga upozoravamo na jak oprez. Ne prilazite njihovim gnijezdima, ne dirajte ih, ne uništavajte ih otvorenim plamenom jer to može izazvati cijeli niz drugih problema. Najbolje bi ih bilo zaobići – kaže dr. Eterović.



Na otočiću Šćedru pokraj Hvara stršljena nema, ali zato – kažu nam – ove godine muku muče s najezdom osa. Žitelji Šćedra nam navode kako ih ima u golemom broju. Domaći im pružaju otpor na razne načine, mrežama, improviziranim osolovkama koje stavljaju na sve strane. Ali ponekad ni to ne uspijeva, jednostavno ih je previše. Sjećaju se kako je upravo tako bilo i prije nekoliko godina, isto s jednim neizmjerno toplim ljetom, punim suše. I tada su ose napadale u velikom broju.

Pa mi ih hranimo!

– Teško je reći prave razloge pojavnosti stršljena, osa i ostalih opasnih kukaca, no činjenica je da se broj uboda ove godine pojačao. Zašto? Možda zbog toplije zime i kišovitog proljeća. To je moglo stvoriti povoljne uvjete za razvoj i dobru budućnost legla što ih matica podiže u svibnju. Vjerojatno je to i pridonijelo činjenici da se ona prva generacija namnožila. Vrijeme im je očito išlo u prilog – kaže dr. sc. Toni Žitko, voditelj Odsjeka za DDD splitskog Zavoda za javno zdravstvo.
No ima nešto što već drugu godinu zaredom uočava, najezdu štakora i crnih žohara po splitskim ulicama i kanalizacijskom sustavu. Posljednjih dana društvene su mreže preplavljene fotografijama i videosnimkama iz splitskog trbuha, s Pazara, iz trgovina prehrambenom robom. Kada mačke odu, miševi kolo vode, ta narodna sintagma u Splitu je ovog ljeta doslovce zaživjela. Sa zatvaranjem štandova, pospremanjem voća i povrća, te odlaskom prodavača, na scenu stižu debeli, ugojeni štakori.

Čeka ih gozba, gomila hrane na sve strane. Police pekara pune hrane. Uz štakore na splitske su ulice izišli i crni žohari. Namnožili su se u kanalizaciji u kojoj inače žive u ogromnom broju, a, kao i za štakore, za njihovu tako veliku pojavnost smo krivi mi. Ljudi.

– Da, ljudi su tome uzrok. Hrana koja pada sa štandova te ogromne količine hranjive materije dali su im mogućnost odličnog preživljavanja. U gradu ima na stotine ugostiteljskih objekata, od restorana do fast foodova. I što se potencijalno događa? Ostaci hrane i smeće se ne saniraju kako treba, olako se bacaju pokraj nezatvorenih kontejnera, ispadaju iz razbijenih vrećica, stvaraju materijal za prehranu glodavaca. Hrana se baca i u kanalizaciju, i tako postaje odličan prehrambeni materijal za crne žohare. Da, primijećen je porast broja njihovih populacija, izlaze iz kanalizacije, ima ih puno, namnožili su se, imaju odlične uvjete za život. I to zahvaljujući našem nemaru! – upozorava dr. Žitko.