Liječnici i sestre imaju pravo, plaće su im ponižavajuće: 'šiša' ih svaki načelnik najnerazvijenijih općina, koji se u cijelom mandatu ne oznoje koliko zdravstveni djelatnik u jednom danu; Zašto ne slijedimo primjer Rumunjske?

Razumijem kolege iz javnog sektora koji traže veće plaće, ali Vlada je preuzela na sebe odgovornost urediti stanje u zemlji i na Vladi je da odredi prioritete.

Mi već godinu i pol dana čekamo da se potpiše kolektivni ugovor i da se liječničkom sindikatu prizna reprezentativnost, eto toliko dugo se to ne događa i stvari se ne rješavaju. Naravno da druge zemlje, pa i Rumunjska, povećavaju plaće u zdravstvu jer su na takav način uspjeli zaustaviti odljev liječnika – kaže nam dr. Renata Čulinović Čaić, predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata.

Pitamo je za plaće liječnika. Kaže da se kreću od početničke od 5890 kuna do 9500 kuna koliko ima subspecijalist s 30 godina staža. Radi se o plaćama za 40-satni radni tjedan, bez prekovremenih sati, a plaće su izračunane uz stopu poreza na dohodak od 24 posto i prirez od 10 posto bez ikakvih dodatnih odbitaka - olakšica na djecu.

Dulje liste

Kako se situacija s plaćama u zdravstvu zagrijava, a u tom sektoru u zemlji radi oko 72.000 ljudi, kako su štrajk i još dulje liste čekanja na preglede i pretrage teme koje sve češće posljednjih dana izrone u javnosti, tako se za svoje nastoje izboriti i prosvjetari. I nisu jedini. Dok su plaće liječnika i uvjeti rada razlog zbog kojeg mnogi od njih sreću traže u inozemstvu, jer primjerice osnovna plaća kirurga bez dežurstava iznosi oko 12.100 kuna, a to je manje novca od plaće koju primaju neki načelnici općina koje su među najnerazvijenijima u zemlji i ostat će takve nakon tih načelnika, manje od plaća mnogih pročelnika, direktora javnih i državnih ustanova i poduzeća, od kojih se na poslu neki od njih ne oznoje u cijelom mandatu koliko se narade i kirurg ili medicinska sestra u jednom danu.

- Raspon koeficijenata je od 0,94 do 1,16. To su vrlo mali koeficijenti koji se dugo nisu mijenjali. Inzistirali smo da paralelno s pregovaranjem Vlada napravi uredbu o koeficijentima zdravstvenih radnika. Raspon plaća medicinskih sestara razlikuje se ovisno o tome gdje sestre rade, je li to u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, bolnici, plaće ovise o godinama staža, radite li u smjenama, noćne službe, prekovremeno, radile li u rodilištu, na intenzivnoj jedinici... Svaka jedinica ima svoje dodatke. Plaće idu od 3500 kuna do 7000, odnosno 8000 kuna bez prekovremenih sati, s time da ove najveće iznose primaju starije kolegice za najzahtjevnije poslove na jedinicama intenzivne njege, anesteziji, kirurgijama i slično – kaže nam Anica Prašnjak, predsjednica Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i medicinskih tehničara.

Ne čudi zato što medicinske sestre odlaze iz zemlje, na plaće koje se za ovaj domaći raspon od 3500 do 8000 kuna, kreću od 2500 eura pa do 5000 eura. Prašnjak nam objašnjava da nitko ne traži tolike plaće, ali da se mora znati kako je u zemlji od 37.000 do 38.000 medicinskih sestara i da ih nedostaje 12.000. Pitamo je znači li to da sestre koje rade, rade i za one koje nedostaju?

- Baš to. Godinama govorimo da su oni koji sada rade u zdravstvu uštedjeli novac za kadar koji nedostaje u zdravstvu za ovih 12.000 sestara i od 3000 do 4000 liječnika. Postojeći je kadar uštedio za taj nepostojeći koji treba zdravstvu – ističe Ankica Prašnjak.

Ponižavajući status

Dok nekadašnje tranzicijske zemlje ispred kojih smo bili još prije jednog i pol desetljeća gospodarski rastu znatno više od Hrvatske, podižu minimalne i ostale plaće više nego rastu plaće u Lijepoj našoj, neke od tih zemalja, poput Rumunjske, u dvije su godine prosječne bušte što trenutačno iznose oko 620 eura podigle za 50 posto. Lani je ta zemlja plaće medicinskog osoblja, nastavnika i profesora podigla oko 30 posto, navodi Romania Insider i dodaje da su plaće zaposlenih u rumunjskom javnom zdravstvu od ožujka dodatno porasle pa medicinska sestra ima plaću od najmanje 556 eura, a ona s višom stručnom spremom najmanje 645 eura bez dodataka, liječnici opće prakse primaju najmanje 1960 eura, a gotovo 4000 eura iznosi plaća liječnika u hitnoj službi s prekovremenim satima...

Radnički sindikat HZMO-a otvorenim se pismom obratio premijeru u četvrtak tražeći da ne zaboravi ostale radnike koji rade u javnim i državnim službama i ustanovama kojima su koeficijenti za izračun plaće umanjeni za tri posto. Ukazuju da su plaće u državnim i javnim službama katastrofalno male, da oni nisu uhljebi, premda u državnim i javnim službama ima velikih i plaća i uhljeba.

- Posjetite bilo koji šalter u mirovinskom osiguranju, poreznoj upravi ili MUP-u i upitajte ih za plaću. Moja kolegica s 20 godina staža i 39 godina života još uvijek živi s roditeljima, budući da si s plaćom od 4200 kuna ne može priuštiti ni podstanarsku sobicu, a da o kupnji stana i ne govorimo. Plaće početnika u javnim i državnim službama sa srednjom stručnom spremom jedva da su veće od minimalne plaće, a pravnici tek nakon 20 godina staža doguraju do prosječne plaće – piše Višnja Stanišić, predsjednica tog sindikata.