Odluka Mađarske o blokadi hrvatskog ulaska u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) nije politički motivirana niti je povezana sa sličnom slovenskom odlukom, rekla je u utorak novinarima u Budimpešti hrvatska predsjednica, naglašavajuci da je dobila uvjeravanja mađarske strane da se ne radi ni o kakvoj vrsti ucjene već o zaštiti nacionalnih interesa.
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović boravi u jednodnevnom radnom posjetu Mađarskoj uoči kojeg je iz Budimpešte došla vijest o mađarskom uskraćivanju potpore ulasku Hrvatske u OECD.
Na dnevnom redu njezina posjeta mađarskoj prijestolnici inicijalno su trebala biti neka druga pozitivnija pitanja poput manjina i koridora, ali je u međuvremenu došla vijesti o mađarskoj blokadi zbog MOL-a i zbog postupanja Hrvatske prema predsjedniku uprave te kompanije Zsoltu Hernadiju.
"Ono što je sasvim jasno nakon ovih razgovora jest da ova odluka nije motivirana političkim razlozima i uvjeravanja koje sam danas dobila je da Mađarska apsolutno dalje želi razvijati s Hrvatskom prijateljstvo na svim razinama, kako u političkom smislu tako i u smislu investicija, gospodarstva i slično", rekla je novinarima hrvatska predsjednica nakon sastanka s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom i predsjednikom Janosom Aderom.
Dodala je kako je danas u razgovorima dobila objašnjenje da se radi o zaštiti mađarskih poslovnih interesa i njihovih investicija u Hrvatskoj - jer OECD nije politička nego ekonomska organizacija koja okuplja gospodarski najrazvijenije zemlje svijeta -a Hrvatska ima problem općenitog funkcioniranja investicijske i poslovne klime.
Upravo zbog tih problema, saznaje se iz izvora bliskih predsjednici, Mađarska nema namjeru povući blokadu. Na pitanje pod kojim bi uvjetima Budimpešta to učinila, predsjednica je kazala kako "o tome ne može spekulirati".
Sadržaj razgovora, rekla je predsjednica, vrlo detaljno će prenijeti i premijeru Andreju Plenkoviću koji će se sigurno s Orbanom susresti, ako ništa drugo, na marginama sastanaka u EU, ali vjeruje da će doći i do daljnjih kontaktata u okviru "tihe diplomacije".
Mađarski predsjednik i premijer rekli su hrvatskoj gošći da nema nikakve poveznice između ove mađarske odluke i slovenske odluke o blokadi Hrvatske zbog neprihvaćanja rezultata arbitraže. Ta odluka "nije vezana ni uz kakvu činjenicu da u tom paketu Mađarska želi ucjenjivati Hrvatsku", rekla je hrvatska predsjednica.
Budući da se radilo o radnom posjetu, mađarska strana nije davala izjave novinarima, ali na internetskoj stranici mađarske vlade objavljeno je priopćenje nakon razgovora Grabar-Kitarović i Orbana u kojem se kaže da su "na dnevnom redu bile neriješene rasprave između Hrvatske i Mađarske, u vezi kojih su i mađarski premijer i hrvatska predsjednica potvrdili svoje ranije iznesene stavove". Uz to je naglašeno da se razgovaralo o budućnosti srednjoeuropske suradnje te o stanju manjina koje je ocijenjeno odličnim.
Predsjednica je naglasila da je Mađarska nezadovoljna kako se prethodnih godina postupalo u slučaju INA-e i MOL-a, a da je ona pak mađarskoj strani prenijela svoje nezadovoljstvo odlukom o blokadi ali i činjenicom da bi se na bilo koji način Hrvatsku željelo prisiliti na neko rješenje putem blokade, što su mađarski sugovornici odbacili.
Grabar Kitarović prenijela je i poruke oko otkupa dionica INA-e. Naglasila je kako se zalaže da INA ostane hrvatska stožerna stabilna vertikalno integrirana energetska tvrtka, da očuva svoje pogone u Rijeci i Sisku, a da u procesu kupovine INA-e vodstvo MOL-a zadrži stabilnost i omogući uvjete za daljnji razvoj.
Mađarima neprihvatljivo što Hrvatska ne prihvaća odluke sudova
Izvori dobro upućeni u razgovore pojasnili su da Mađari imaju nekoliko primjedbi zbog kojih su donijeli svoju odluku.
Prije svega, radi se o tome da Hrvatska nije prihvatila pravne odluke koje su dosad došle u vezi INA-e i MOL-a, primjerice Zagreb je sam pokrenuo arbitražu pred Komisijom UN-a za trgovačko pravo u Ženevi a sada ne želi prihvatiti njezino rješenje.
Hrvatska je vlada na mađarsku tužbu arbitražnom sudu oko INA-e i MOL-a odgovorila protutužbom tijelu u Ženevi, ali je taj proces izgubila krajem prošle godine te odmah najavila da se snažno protivi takvoj odluci.
Mađari sada čekaju arbitražnu odluku oko svoje tužbe - očekujku da će ju dobiti i postavlja se pitanje koje se tiče i hrvatskih poreznih obveznika a to je milijarda dolara odštete koliko će to sve Hrvatsku koštati ako izgubi.
Što se tiče Hernadija, navodno mađarska strana u razgovorima uopće nije spominjala moguće povlačenje optužnice podignute protiv njega u Hrvatskoj ali je naglasila da Hrvatska nije ispoštovala odluku svog Ustavnog suda koji je slučaj protiv bivšeg premijera Ive Sanadera pa tako i Hernadija, jer se radilo o njegovu mitu Sanaderu, vratio na ponovno suđenje. Nije poštivala ni odluku mađaskog suda koji je Hernadija oslobodio optužbi.
Predsjednica je posjetila i Dunavsku komisiju, a na Korvinovu sveučilištu uručen joj je počasni doktorat. Na tom je sveučilištu održala i predavanje na temu "Snažnija Srednja Europa zalog je snažnije Europske unije i transatlantske zajednice: Hrvatski doprinos našoj koheziji i otpornosti".