Mediteranu u budućnosti prijete i suše i poplave; manje oborina tijekom ljetnih mjeseci, uz višu temperaturu

Područje Sredozemlja sve je više pod utjecajem ekstremnih hidrometeoroloških pojava, poput dugotrajnih sušnih razdoblja, intenzivnih kiša, naglih poplava, jakih vjetrova, koji ugrožavaju ljude i mogu uzrokovati značajne materijalne štete.
Stoga je više nego jasno kako se moramo prilagoditi novim klimatskim promjenama, upoznati ih i pokušati predvidjeti. O tim klimatskim fenomenima usko se bavi 90-ak znanstvenika iz zemalja Sredozemlja i šire koji su se ovog tjedna okupili u Splitu na 12. radionici HyMeX-a (The Hydrological Cycle In The Mediterranean Experiment), velikog međunarodnog znanstvenogprograma na području Sredozemlja koji se provodi u razdoblju 2010. – 2020., a u kojem sudjeluje više od 400 znanstvenika.

Poseban znanstveni interes

– Područje Jadrana izabrano je kao jedno od tri područja na Sredozemlju od posebnog znanstvenog interesa za proučavanje određenih pojava interakcije atmosfera/more na kojem bi se trebala obavljati specijalna dodatna meteorološka, hidrološka i oceanografska mjerenja. Već smo bili domaćini HyMeX radionice, a ponovno imamo priliku ugostiti vrhunske znanstvenike specijalizirane za područja atmosfere, oceanografije, kontinentalne hidrologije i ljudske i društvene znanosti. Cilj radionice je bolje razumijevanje hidrološkog ciklusa u Sredozemlju, a i unaprjeđenje prognoze ekstremnih vremenskih događaja, pa i davanje boljih smjernica za prilagodbu klimatskim promjenama. More i klima usko su povezani, pa nam je u njihovu razumijevanju potreban čitav spektar znanstvenih područja – kazuje nam prof. dr. Ivica Vilibić, oceanograf i klimatolog s Instituta za oceanografiju i ribarstvo Split, koji je je i domaćin ovog skupa uz Državni hidrometeorološki zavod.

– Klima se mijena, to je svima jasno. Imamo općenito manje oborina, a kako stvari stoje, čini se da ćemo imati manje oborina u budućnosti tijekom ljetnih mjeseci, uz višu temperaturu. U nadolazećim desetljećima mediteranski bazen doživjet će rast sušnih epizoda, a također se može povećati učestalost nasilnih hidrometeoroloških pojava. Zbog visoke urbanizacije i nedostatka vode za piće, te promjene mogu imati značajne ekološke, društvene, gospodarske i političke posljedice jer će ih pratiti nagle i jake kiše, bujice, klizišta... Neprilagođena infrastruktura, neplanski izgrađene kuće i ceste, rive, sam kanalizacijski sustav trebaju biti spremni za toliku vodu.

Kod nas bi moglo aktualno biti pitanje vode jer kako je osigurati uz povećan broj turista, velike vrućine i malo oborina?! Primjerice, u Istri je zamalo došlo do redukcije vode jer je gotovo presušilo akumulacijsko jezero Butoniga, no, srećom, pala je kiša. U budućnosti ćemo se više baviti i pitanjem poplavljenih riva, a i životom u moru, koji se mijenja zbog klimatskih promjena. One, pak, podižu temperature kako zraka, tako i mora, što bi moglo oslabiti procese stvaranja guste vode obogaćene kisikom u Jadranu, što bi moglo uzrokovati odumiranje prirodnih stanovnika dubljih dijelova, kao i onih koji se u njima razmnožavaju. Danas više znamo o nekim planetima nego o najdubljim morskim slojevima – upozorava splitski znanstvenik.

Napokon radari u Dalmaciji!

Njegov kolega Kristian Horvath iz DHMZ-a potvrđuje kako je suradnja raznih struka važna za buduće prognoze ekstremnih vremenskih uvjeta u Sredozemlju, što će se odraziti i na operativni dio.

– U Hrvatskoj se pripremaju velike promjene u vezi s tim. Meteorološka motriteljska mreža se modernizira preko kohezijskih fondova, a prvi put imat ćemo radarsku pokrivenost Dalmacije, a i cijele zemlje, što je važno za praćenja i prognoze. U lipnju iduće godine Jadran će dobiti tri od šest meteoroloških radara u sklopu projekta METMONIC, čime će se omogućiti kontinuirano praćenje vremena, klime i klimatskih promjena te upozorenja na opasne vremenske prilike, s ciljem podrške sustavima prilagodbe na klimatske promjene i djelovanja u slučaju prirodnih nepogoda, čime se ostvaruje izravna podrška održivom razvoju te povećanju sigurnosti i očuvanju ljudskih života i dobara – kaže Horvath.

Naglašava kako će zbog ekstremnih promjena vremena posebno biti ranjivi gradovi i urbanizirane sredine, gdje tlo ima malu mogućnost apsorpcije velike količine naglih oborina.

– Poljoprivredne kulture će se morati adaptirati na više temperature zraka, energetika će se morati prilagoditi smanjenju vodnih resursa. Nedostatak toga će se morati kompenzirati s drugim izvorima energije, trebat ćemo bolje štititi ušća i obale zbog podizanja razine vode, trebat ćemo revidirati arhitektonske zahvate, korištenje građevinskih materijala i još puno toga. Nije sve tako crno, no svakako trebamo biti spremni za nove klimatske izazove i prilagoditi im se – zaključuje Horvath.