Može li Hrvatska po uzoru na europske zemlje ukinuti mjere? Evo koji je glavni uvjet za popuštanje

Važan sastanak Nacionalnog stožera u subotu, koji je najavio ministar Davor Božinović, navodi na zaključak da će biti promjena u pristupu krizi s koronavirusom. S obzirom na to da su mnoge zemlje već donijele razne odluke, a uglavnom se sastoje od najava ublažavanja mjera s obzirom na eskalaciju zaraze omikronom, ali i manji broj hospitaliziranih u odnosu na novozaražene, mnogi se pitaju možemo li nešto slično očekivati i u Hrvatskoj.

Već ranije ovaj tjedan donesena je odluka o ukidanju COVID potvrda za neke državne i javne tvrtke koje nemaju status pravnih osoba s javnim ovlastima ili ne obavljaju javnu službu. Tako je, primjerice, Hrvatska poštanska banka objavila da klijentima više nisu potrebne COVID propusnice.

Britanski primjer

HZJZ je objavio nove preporuke o skraćenju izolacije u raznim varijantama.

S obzirom da se sustav praćenja zaraženih i njihovih kontakata od strane epidemiologa ionako raspao te je mnogima ostalo na savjesti hoće li ugrožavati okolinu, neki analitičari smatraju da mjere treba sasvim relaksirati, i to po uzoru na neke zapadne zemlje.

U Velikoj Britaniji od ovog tjedna maske neće više biti obvezne, rad od kuće se više neće službeno preporučivati, a COVID potvrda neće biti obvezna za ulazak u noćne klubove i na pojedina veća okupljanja. Premijer Boris Johnson je COVID-19 proglasio endemskom bolešću. Danska također od kraja siječnja ukida sve mjere, Austrija je uvidjela da je "lockdown" za necijepljene besmislen, mjere ublažavaju i Irska i Nizozemska.

Švedska je, primjerice, razdoblje izolacije za osobe koje stanuju u zajedničkom kućanstvu sa zaraženima smanjila sa sedam na pet dana, a za neke populacijske skupine i potpuno ukinula. Mnogi građani izostaju s radnih mjesta, a procjene su da će veliki dio stanovništva biti zaražen u sljedećim tjednima, kažu stručnjaci u Švedskoj.

Dodaju kako kapacitet testiranja nije dovoljan i vjerojatno slučajeva ima više nego što se otkrije, a zbog opterećenja sustava rezultati kasne i to umanjuje njihovu važnost.

Jedna od odluka u Švedskoj je da osobe koje su primile tri doze cjepiva, koje su oboljele od COVID-a u posljednja tri mjeseca i koje rade u društveno vitalnim djelatnostima više uopće ne moraju u karantenu ako netko od njihovih ukućana bude zaražen.

Isto tako, oboljeli od COVID-a 19 mogu se vratiti na posao ili u školu već nakon pet dana, pod uvjetom da posljednja dva dana nemaju povišenu tjelesnu temperaturu i da se osjećaju dobro, što vrijedi i za one koji se ne uspiju testirati. Osim toga, oni sa simptomima koji su testirani kućnim testovima ne moraju se podvrgnuti PCR testovima, a oni koji imaju blage simptome prehlade ne moraju se ni testirati.

Blagi simptomi

Sve nam je ovo blisko, osim što smo puno manje procijepljeni nego u nekim zemljama zapadne Europe pa je stoga za mnoge nedopustivo popuštanje režima postojećih mjera.

Ipak, šuška se da bi i u Hrvatskoj moglo doći do relaksacije s obzirom na golem broj zaraženih s blažim simptomima.

– Ni govora, o tome ne bi smjelo biti ni riječi i ako vam je netko rekao da glavni Stožer o tome razmišlja, to je obična patka. Kod nas je i danas gore stanje nego jučer, bolnica je puna i svaki dan je sve više zaraženih – energičan je Dino Kozlevac, šef istarskog Stožera civilne zaštite. Dodaje kako bismo, po njegovu mišljenju, trebali pooštriti mjere zato što nismo dovoljno procijepljeni i zato što ćemo ugroziti turističku sezonu ako se ove brojke ne smire.

dr. Marijo Parčina

J.f.saba@ukbonn.de Urheber Copyrit

– To je apsolutno točno, a i to da već sada ozbiljno ugrožavamo sezonu jer Uskrs je praktički pred vratima – slaže se s Istranima dr. Marijo Parčina, mikrobiolog iz Sveučilišne bolnice u Bonnu.

– Mi se vučemo s ovim virusom već dvije godine, omikron-varijanta ima puno komponenata koje se nisu puno promijenile u odnosu na prvi wuhanski soj i to je razlog zašto imamo nešto manje hospitaliziranih s obzirom da smo stekli jedan bazalni imunitet.

Sada s omikronom imamo jednu juhu u kojoj se kuhaju i cijepljeni, i necijepljeni, i oni koji su preboljeli, i sve kombinacije, ali ta juha dobro miriše. Ipak, broj zauzetih kreveta u bolnicama ne dopušta nam da se opustimo – kaže dr. Parčina, koji također nije za popuštanje mjera.

Po njegovu mišljenju, rano je za takvo što, a u Njemačkoj se, štoviše, trenutačno najviše razgovara o uvođenju obveznog cijepljenja za sve punoljetne građane. Glasanje se očekuje u Bundestagu, i to po vlastitoj savjesti svih poslanika i potrebna je dvotrećinska većina.

Dr. Parčina dodaje da su brojke novooboljelih u Njemačkoj ovaj tjedan premašile rekorde otkad postoji epidemija i kreću su oko 190 tisuća.

Još tjedan-dva

– Nitko ne govori o relaksaciji mjera, držimo se tzv. dva plus G sustava, što znači cijepljeni plus busterirani ili cijepljeni plus preboljeni, ili dva puta cijepljeni i testirani – napominje. Upozorava kako su testiranja postala jako teška i što idemo dalje, sve su teža, pogotovo antigenska, jer i cijepljeni i preboljeni pokazuju simptome dosta prije nego što ih se može uhvatiti. Pogotovo se to odnosi na antigenske kućne testove. Mnogi imaju simptome, testirali su se svaki dan i negativni su pa su onda u uvjerenju da nemaju virus i šetaju dalje okolo.

Po mišljenju dr. Parčine, mjere bi se mogle relaksirati samo u slučaju uvođenja obveznog cijepljenja, a njegovo mišljenje dijele i ostali s kojima smo razgovarali.

Liječnici u hrvatskim bolnicama bi samo na spomen popuštanja mjera, uz to što smo i dalje vrlo loše procijepljeni, dobili ospice.

Budu li se članovi Nacionalnog stožera vodili stavovima bolničkih liječnika, na najavljenom sastanku tema nipošto ne bi smjela biti popuštanje mjera, barem ne u dogledno vrijeme.

"S obzirom na brzinu kojom se širi, ako ih se dnevno zarazi 100 tisuća, već za nekakvih 38 dana nema osobe u Hrvatskoj koja nije inficirana. Mislim da idemo u tom smjeru vršnog opterećenja, možda smo već stigli, možda za tjedan-dva, i nakon toga će virus početi jenjavati", rekao je jučer za N1 virusni imunolog dr. Luka Čičin-Šain.