Na Bleiburgu nitko od političara neće držati govor! Puljić kaže da nema razumijevanja za ustaške simbole, no poručuje: 'Guggenbergerova odluka obradovala je one, koji ne priznaju stradanje Hrvata' 

Usprkos protivljenju Austrijske biskupske konferencije i civilnih vlasti i ove će se godine kako je i planirano 18. svibnja na Bleiburgu održati komemoracija, no po prvi put govor neće održati ni jedan političar.

Otkad je Sabor pokrovitelj komemoracije uvijek bi prigodni govor održao predsjednik Sabora ili njegov izaslanik. Lani se skupu obratio Gordan Jandroković, a godinu ranije tadašnji predsjednik parlamenta Željko Reiner. Na pozornicu su se penjali i drugi političari, pa je tako na prošlogodišnjoj obljetnici govorio i Dragan Čović u to vrijeme član Predsjedništva BiH.

- Neslužbeno nam je rečeno da zbog svih okolnosti i komplikacija koje su nastale ove godine neće biti službenih govora dužnosnika – potvrdio nam je u utorak koordinator Počasnog bleiburškog voda Bože Vukušić.

Iako su lokalne austrijske vlasti najavile da će ove godine tretirati događaj u svjetlu austrijskog Zakona o javnom okupljanju, Vukušić je uvjeren kako skup neće biti zabranjen.

- Osim mise, neće biti drugih poruka, samo će se na kraju u ime organizatora zahvaliti Ante Kutleša, glasnogovornik Počasnog bleiburškog voda – objašnjava Vukušić i napominje kako se još ne zna koji će svećenik voditi misu.

U razgovoru za njemački katolički list Die Tagespost predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, zadarski nadbiskup Želimir Puljić također je potvrdio da će se na bleiburškom polju održati misa. Njegova tumačenja mogla bi dodatno zaoštriti postojeći sukob Katoličke crkve u Hrvatskoj i Austriji.

- Mi poštujemo službu dijecezanskog upravitelja i njegove ovlasti. Ne razumijemo, međutim, njegovo obrazloženje. Stoga, ne slažemo se s njegovom odlukom i ne možemo prihvatiti navedene razloge. Smatramo, naime, kako je upravo takva odluka politički instrumentalizirana, jer zabranjuje nešto što je Crkvi vlastito. A to je molitva za pokojne, tim više što su ovi tragično nastradali bili osuđeni na 'damnatio memoriae', pa im je spomen desetljećima bio zatiran.

U tom vidu je odluka dijecezanskog upravitelja Guggenbergera obradovala one koji ne vole Crkvu i ne priznaju stradanje Hrvata u tom teškom vremenu završetka rata. Zato smo očitovali svoje neslaganje. A komemoracija u Bleiburgu, 18. svibnja 2019., je zakazana i bit će održana kao i do sada pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, uz uobičajene molitve, s odrješenjem za pokojne i svetom misom, koju ove godine neće predvoditi hrvatski biskup, već svećenik, ukoliko se odluka Biskupije Gurk-Klagenfurt u međuvremenu ne promijeni – izjavio je Puljić za Die Tagespost.

Na optužbe da se žrtve na Bleiburgu instrumentaliziraju za jednostrano političko-nacionalno tumačenje povijesti, Puljić je odgovorio kako ne dijeli taj dojam. Po njegovoj ocjeni, hrvatski biskupi su se takvog tumačenja povijesti jasno odrekli, a kao primjer za to navodi pismo koje su objavili povodom 50. obljetnice završetka Drugog svjetskog rata. „U tom su pismu postavljena važna pitanja o tome kako žaliti žrtve druge zajednice i kako priznati krivnju u vlastitoj zajednici - objasnio je nadbiskup Puljić, te naglasio kako nema razumijevanja za ustaške simbole na Bleiburgu.

Pokroviteljstvo Sabora nad obilježavanjem komemoracije na Bleiburgu ukinuto je za vrijeme Vlade Zorana Milanovića i mandata Kukuriku koalicije 2012. godine. Niz tadašnjih dužnosnika zgražalo se nad zloupotrebom komemoracije i ustaškim dernekom koji je tamo događao. Tadašnji predsjednik Sabora, danas pokojni Boris Šprem objašnjavao je kako žrtve zaslužuju puno poštovanje i pijetet, ali ne i u komemoraciju na Bleiburgu nego na drugim stratištima i grobnicama križnog puta. Prvi koji je najavio vraćanje pokroviteljstva bio je Tomislav Kramarko, 2015. godine, i to na obilježavanju 25. godišnjice Prvog Općeg sabora HDZ-a, a Predsjedništvo Sabora za vrijeme kratke koalicije Mosta i HDZ-a to je učinilo u veljači 2016. godine.

Za razliku od predsjednika Sabora, većina hrvatskih premijera izbjegavala je dolaziti na bleiburšku komemoraciju. Došli bi koji dan ranije ili kasnije, ali nikad na samu komemoracije. Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman Bleiburg je zaobilazio u širokom luku, nije mu prišao ni prije ni poslije ni za vrijeme komemoracije.