Na Zavodu za zapošljavanje u travnju je bilo četiri puta manje radnih mjesta nego u veljači

Ove je godine u svibnju bilo otvoreno više od 2600 oglasa za slobodna radna mjesta, što je 46 posto manje u odnosu na prošlogodišnji svibanj, ali i 82 posto više nego u travnju ove godine.

Lipanj je tek imao tri puna radna dana pa je nezahvalno govoriti o brojkama, ali možemo reći da se trend smanjivanja pada nastavlja. Najviše oglasa u svibnju, 16 posto njih, bilo je za proizvodnju i zanatske usluge, na trgovinu ih otpada 15 posto, a na turizam i ugostiteljstvo odnosilo se jednako toliko. Prošle je godine u svibnju od ukupnog broja oglasa 21 posto bilo za trgovinu, a 19 posto za turizam.

Rekli su nam to s portala MojPosao koji bilježi lagano poboljšanje u oglašavanju slobodnih radnih mjesta i dodaju da se ekonomske aktivnosti polako vraćaju, ali ćemo na puni oporavak ipak morati pričekati.

'Potop' na Jadranu

Tako nam s ovog portala navode da su u svibnju imali gotovo 200 oglasa za sezonsko zapošljavanje, što je 40 posto manje nego prošle godine u isto vrijeme, te naglašavaju da su takvi poslovi imali jaki pad u vrijeme punih mjera protiv epidemije, ali isto tako i nagli rast, pa u svibnju bilježe 350 posto rasta takvih oglasa, a u prva tri dana lipnja imaju više oglasa za sezonske poslove nego što ih je bilo u cijelom travnju.

– Od svibnja, najviše oglasa za sezonske poslove odnosilo se na konobare, kuhare, pomoćne kuhare, pomoćne radnike u kuhinji te trgovce i čistače. Sezonci su najtraženiji u Istarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji te Primorsko-goranskoj, Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji – kažu s portala MojPosao.

Prošle su godine, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, poslodavci tražili 31.547 sezonskih radnika, a u prva dva mjeseca ove godine, znači prije zamrzavanja ekonomije, tražili su 10.966 sezonaca.

Dok su lani i stranci mogli naći sezonski posao u Hrvatskoj, ove se godine nade polažu u to da će makar dio nezaposlenih iz zemlje uspjeti ovog ljeta zaraditi plaće na sezonskim poslovima. Jer, samo je u travnju bez posla ostalo 22.195 ljudi, koliko ih se prijavilo izravno iz radnog odnosa na Zavod za zapošljavanje.

U četvrtak je na Zavodu bilo 157.956 nezaposlenih na 10.727 oglašenih slobodnih radnih mjesta, dok je travanj okončan sa 159.234 ljudi bez posla u evidenciji Zavoda i samo 5035 slobodnih radnih mjesta. O kakvom se padu radi dovoljno govori podatak da je u veljači bilo četiri puta više slobodnih radnih mjesta nego u travnju.

– Relativno niska potražnja za radom u odnosu na vrijednosti prije pandemije vidljiva je i padom potražnje za većinom najtraženijih zanimanja – potražnja za prodavačima, konobarima i kuharima pala je za 72, 85 i 74 posto u odnosu na svibanj 2019. godine.

Slično kao i prošlih mjeseci, izuzetak iz ovih dramatičnih pokazatelja predstavljaju zanimanja vezana uz sanaciju pandemije i zagrebačkog potresa. U odnosu na svibanj 2019. traži se 57 posto više zidara te 46 posto više medicinskih sestara, dok potražnja za liječnicima i stomatolozima raste za 21 posto.

Gledajući regionalno, sve regije bilježe značajan pad, a najviše južni i sjeverni Jadran, koji u svibnju 2020. u odnosu na isti mjesec prošle godine padaju za 70 i 68 posto – navode s portala MojPosao.

Šesti najgori

Hrvatska ne stoji dobro po nezaposlenosti u europskim statistikama. Samo pet zemalja u Europskoj uniji ima višu sezonski prilagođenu stopu nezaposlenosti od hrvatskih 8,1 posto. Hrvatska je tako u travnju imala šestu najveću stopu nezaposlenosti u Uniji, a ispred nje su Grčka sa stopom od 14,8 posto, Letonija, Cipar, Francuska i Litva. Cijela EU bilježi 6,6 posto nezaposlenosti, a eurozona 7,3 posto, dok je istovremeno travanjska stopa nezaposlenosti u SAD-u bila 14,7 posto, navode iz Eurostata.

Najnižu stopu nezaposlenosti u Uniji od 2,1 posto u travnju imala je Češka. Ta zemlja s 10,6 milijuna stanovnika ima 117 tisuća nezaposlenih u travnju, dok je Eurostat nezaposlenih u Hrvatskoj izbrojio manje nego Hrvatski zavoda za zapošljavanje, samo 149 tisuća. U travnju je tako, prema europskoj statistici, u Hrvatskoj bilo 27 tisuća više nezaposlenih na mjesečnoj i na godišnjoj razini te 36 tisuća više nego početkom ove godine.

Analitičari Raiffeisen banke ukazuju da je ovogodišnji travanj prekinuo pozitivnu godišnju statistiku koja je neprekidno trajala od početka 2014. te očekuju da će svibanjska statistika donijeti zaustavljanje izrazito nepovoljne statistike tržišta rada.

Prognoziraju da će se ove godine stopa nezaposlenosti približiti razini one iz 2016. kada je iznosila 13 posto te dodaju da se ne smije smetnuti s uma da se udar na tržište rada ublažio mjerama aktivne politike zapošljavanja za koje je bilo 32.395 korisnika, kao i da je samo u ožujku bilo 484.992 zaposlenih kojima je isplaćena potpora očuvanja radnih mjesta uslijed pandemije COVID-19.

Slijedi jasnija slika

– Statistika nakon isteka Vladinih mjera potpore dat će jasniju i realniju sliku tržišta rada, jer će se već uobičajeno tržište rada "prilagoditi" jačini i duljini krize. U trenutačnim okolnostima izgledan je iznimno snažan utjecaj, osobito na djelatnosti vezane na turizam, ali i prerađivačku industriju koja će u 2020. zabilježiti snažan pad. Navedeno će utjecati i na pad potražnje za radom te rast stope nezaposlenosti – kažu analitičari Raiffeisen banke.

Slobodna radna mjesta u Hrvatskoj

22.513 – siječanj 2020.
20.455 – veljača 2020.
11.688 – ožujak 2020.
5035 – travanj 2020.
10.727 – 4. lipnja 2020.

Najveće stope nezaposlenosti

Grčka – 14,8 posto
Letonija – 9 posto
Cipar – 8,9 posto
Francuska – 8,7 posto
Litva – 8,6 posto
HRVATSKA – 8,1 posto