Školama, bolnicama, dječjim vrtićima i domovima Vlada će, po svemu sudeći, dozvoliti prelazak u kategoriju kućanstava. I tako im osigurati višestruko nižu cijenu energenata, u prvom redu struje i plina. Tri do četiri puta veći računi za struju i plin omča su oko vrata državnom proračunu, ali i privatnom sektoru.
U Banskim dvorima razrađuju modele pomoći poduzetnicima, privatnim tvrtkama i obrtnicima. Za sada se nagađa da će veće potpore dobiti manje tvrtke, dok bi veći poslovni subjekti mogli dobiti posebne olakšice za ugradnju vlastitih energetskih postrojenja kako bi lakše savladali ovaj golemi cjenovni udar.
Tiskanje novca
- Vlada i svi resori rade na ublažavanju posljedica krize. Gledat ćemo kako da cijena benzina i dizela bude u prihvatljivim okvirima. Cijene energenata toliko su velike da većina naših građana nije ni svjesna da struju mjesečno plaća više od 10 puta jeftinije nego što ona košta na tržištu. Vlada će nastaviti raditi na pravednim mjerama kako bi građani mogli namiriti svoje režije – poručio je u četvrtak sa sjednice Vlade premijer Andrej Plenković.
No problem se, upozorava znanstveni savjetnik na zagrebačkom Ekonomskom institutu dr. Željko Lovrinčević, neće riješiti ovakvim kratkoročnim mjerama.
- Vlada može svojim blokom nešto napraviti, no to se dobrim dijelom svodi na populističko ograničavanje cijena i dijeljenje potpora. Te potpore ionako dolaze iz europskih sredstava, a oni se pune tiskanjem novca. Time se inflacija ne zaustavlja, nego samo dodatno generira. To je kao da vatru gasite benzinom – naglašava u izjavi za Slobodnu Dalmaciju Lovrinčević.
Vlada bi se, smatra on, trebala pozabaviti nekim sasvim drugim, strukturnim temama.
- U sektoru trgovine i na energetskom tržištu stvorile su se oligopolne strukture koje u ovom trenutku eksploatiraju tržište. Nekoliko kompanija u Hrvatskoj kontrolira 65 posto tržišta i postavlja se pitanje što rade regulatori. Netko bi s njima konačno trebao ući u klinč i u prvom redu pozabaviti se njihovim maržama. Tu ima jako puno prostora za smanjenje – navodi Lovrinčević.
Četiri naleta inflacije
Uz to što u pojedinim sektorima nema tržišne utakmice, Hrvatska je u procesu uvođenja eura u kojemu se, naglašava ovaj makroekonomist, pojavljuje više od 70 milijardi kuna viška u sustavu likvidnosti.
- Kad se uvede euro, pojavit će se, uz tih 70 milijardi, dodatnih 45 do 50 milijardi kuna jer više neće biti potrebe izdvajati za devizna potraživanja. To je ogromna količina novca koji je preplavio sustav, a monetarna vlast u Hrvatskoj ništa ne poduzima vezano uz to. U drugom dijelu godine i slijedeće godine inflacija bi mogla biti prilično intenzivna – prognozira ovaj makroekonomist.
Znači li to da nas najgore tek čeka?
- Inflacija je stalna napetost, stalni gubitak i stalno iscrpljivanje. Na početku izdržite prvi nalet, izdržite možda i drugi. No nakon toga treći i četvrti nalet i ne moraju biti toliko snažni, ali vi ste već oslabljeni i vaša kupovna moć je zbog ovih prvih rundi naleta osjetno slabija – pojašnjava Lovrinčević.
Inflacija je, prema njegovom izračunu, u zadnjih godinu dana izbrisala oko 40 milijardi kuna štednje.
- To je razlog zbog kojega ljudi panično svoj kapital sklanjaju u beton. Kupuju nekretnine pokušavajući se tako zaštititi. U dionice nakon kraha “Agrokora” više ne vjeruju, tržište zlata nije kod nas razvijeno, kao ni tržište umjetnina. No što kada se situacija okrene? Kad bude trebalo izići s tog tržišta?
Godišnje se u Hrvatskoj protrži manje od 0,2 posto fonda nekretnina. U Velikoj Britaniji taj postotak iznosi 1 posto, pet puta više. U Hrvatskoj je tržište nekretnina izrazito nelikvidno, osim u dijelu Jadrana, koje je svjetsko po karakteru rente i koje se može prodati strancima – zaključuje ovaj stručnjak.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....