Prema posljednjoj sedmodnevnoj prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda, najnoviji toplinski val koji je zahvatio Hrvatsku trebao bi svoj vrhunac dosegnuti u ponedjeljak, 10. srpnja, s temperaturama koje će u nekim dijelovima zemlje iznositi i 37 Celzijevih stupnjeva.
Ljeto se meteorološki nije ni zahuktalo, a doživljavamo već treći toplinski val - niz vrućih dana s temperaturama većim od 30 stupnjeva. Rekordne lipanjske temperature donijele su atmosferu punoga ljeta, zbog čega je taj mjesec nazvan “špicom sezone”.
Veliki požar poharao je makarsko područje, u Planom je vatra za sobom ostavila doslovno spaljenu zemlju; suša prijeti poljoprivrednim kulturama, dok zdravstvene službe izdaju ozbiljna upozorenja o potrebnoj zaštiti.
Uobičajen inventar ljetnih zbivanja, moglo bi se reći – ali ipak nije, s obzirom na to da je nov kontekst u kojemu se sve nabrojeno zbiva: klimatske promjene.
Sa sadašnjim brojnim i jakim toplinskim valovima i drugim vremenskim ekstremima koji će samo pojačavati globalne klimatske promjene već itekako osjećamo i na lokalnom području Dalmacije.
Uza sve, nitko ne može sa sigurnošću reći da se dijelovi Dalmacije neće naći u UN-ovu predviđanju kako će zbog klimatskih promjena 250 milijuna na svijetu do 2050. godine morati napustiti mjesta na kojima danas žive.
Klimatolozi i znanstvenici srodnih disciplina upozoravaju da se zagrijavanje atmosfere zbiva sve brže, mimo većine projekcija.
Kako je moguće da je globalno zagrijavanje takvoga ritma da iznenađuje i one koji taj proces ponajbolje poznaju, pitali smo prof. dr. sc. Branka Grisogona, fizičara s Geofizičkog odsjeka na zagrebačkom PMF-u, stručnjaka za planinsku i obalnu meteorologiju.
- Promjene se doista događaju brže nego što se misli. Klimatski sustav je prekompliciran, vrlo ga je teško posve razumjeti. Za meteorologiju, klimatologiju... možemo reći da su 99 posto čista znanost, no klimatsko modeliranje - nije. Previše je, naime, nepoznanica da bi se mogao napraviti precizniji klimatski model za budućnost. Ne znamo, na primjer, što će političari, vlade, multinacionalne kompanije itd. odlučiti u vezi sa smanjenjem emisija stakleničkih plinova, koliko će se površina urbanizirati i prekriti betonom, koliko će se šuma posjeći, koliko će se šumskih površina zapaliti i koliko u atmosferu odaslati pepela koji ima jak utjecaj na zagrijavanje, kao da ste između Zemlje i Sunca stavili deku.
Ne mogu se, nastavlja prof. Grisogono, predvidjeti, niti u klimatske modele ukalkulirati ni svi prirodni događaji poput vulkanskih erupcija ili potresa.
- Zato nagađamo najbolje što možemo, ali teško je nagađajući raditi precizne projekcije. Naš DHMZ ima izvrsnu ekipu klimatologa koji se bave modeliranjem i koji su još prije nekoliko godina predvidjeli da će sjeverni i južni dijelovi Dalmacije imati između šest i 12 toplih dana - onih s temperaturom iznad 25 Celzijevih stupnjeva - više nego dosad, kao i približno toliko više vrućih dana, s više od 30 stupnjeva. Istovremeno, bit će prosječno tri do četiri hladna dana manje nego dosad.
U Dalmaciji se, zatim, dodaje profesor Grisogono, očekuje i najveći nedostatak oborina, s prosječno i do sto milimetara oborina manje nego dosad.
- Govorimo o 10 do 20 posto, a to nije malo, i u idućih 10 do 20 godina, a to nije daleko. Vruća i sušna razdoblja djelovat će na turističku sezonu u srpnju i kolovozu, kad će na našoj obali biti znatno manje ugodno nego što je bilo do sada. Otoci će u izmijenjenim klimatskim uvjetima puno stradati, njima je pomoć najpotrebnija. No najvećom opasnošću za Dalmaciju smatram požare, s obzirom na to da u sušnim razdobljima rizik raste, a vatru ne mora izazvati piroman, nego može i udar groma ili iskra.
O problemima klimatskih promjena ozbiljnije se, smatra prof. Grisogono, piše tek posljednjih nekoliko godina.
- Kasno! Naši mediji bili su obmanuti lažnim stručnjacima, skepticima koji su tvrdili da je globalno zagrijavanje laž i da sada ulazimo u ledeno doba. Razmišljali smo crno-bijelo, zabavljali se pitanjem ima li zagrijavanja doista ili nema. U znanosti je vrlo malo stvari sto posto sigurno, ali kad vidite da bi moglo doći do poplave radi curenja vode - zatvorit ćete slavinu. Mi to u Hrvatskoj nismo uradili, nismo na vrijeme djelovali. Političari su o temi promjene klimatskih uvjeta govorili tek pamfletno - dok ih nije pritisla Europska unija.
Usprkos tom pritisku Hrvatska i dalje, upozorava prof. Grisogono, ne daje nikakve novce za istraživanje klime i vremena - očekuje se da sva sredstva stignu iz Europske unije.
- Duboko sam time razočaran. Unija nam neće dugo davati novce. Radi se o financiranju projekata koji traju dvije, tri, četiri godine, i gotovo. A što onda? To nije način održavanja kulture jednog naroda. Potrebna su kontinuirana ulaganja, a znanost se općenito financira tako da sve što dobijemo ode na plaće, nemamo niti za hladni pogon. U takvim uvjetima teško je razgovarati o istraživanjima o klimatskim promjenama, iako već sad u tome prilično zaostajemo - kaže prof. Grisogono.
Takav odnos loš je gledano iz još jedne perspektive - od klimatskih promjena moguće je imati i koristi:
- Značajne će postati proljetna i jesenska turistička sezona, a i zima može biti od koristi. U razdoblju najvećih vrućina turisti bi mogli biti usmjereni k planinama, jezerima itd. Energetska učinkovitost može se pojačati boljim prometnim i agrarnim povezivanjem sa zaleđem Dalmacije, s Likom, ali i zapadnom Bosnom i Hercegovinom. Zajedništvo će nam biti potrebno jer klimatske promjene ne poznaju granice. Na koncu, kolega Jakov Dulčić sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo u razgovoru o klimatskim promjenama i njihovoj boljoj strani rekao mi je kako su neke od tropskih riba kojih je sve više u našemu moru - jako ukusne...