Obitelj Dina Miškića, nestalog hrvatskog kapetana broda Bourbon Rhode, koji je na sjevernom Atlantiku zbog posljedica uragana Lorenzo potonuo još 26. rujna, sve nade sada polaže u satelite koje koristi Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA), nakon što je aktivna potraga za nestalim Miškićem i njegovih šest kolega u petak prekinuta.
Satelitsko snimanje, kako doznaje Jutarnji list, nastavit će se i ovaj tjedan iako je prvotni plan bio da EMSA koristi satelite samo do ovog ponedjeljka. Snimanje se nastavlja na zahtjev hrvatske Vlade, koja je, kažu nam sugovornici, u stalnom kontaktu sa suprugom nestalog hrvatskog pomorca, koja je molila nadležne da se potraga u tom obliku nastavi, a hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman sastao se u ponedjeljak s ukrajinskim i francuskim kolegom kako bi vidjeli što dalje. Hrvatska Vlada aktivno surađuje i s francuskom službom za spašavanje, koja određuje koordinate i područje pretrage, te su i oni upoznati s nastavkom satelitskog snimanja.
Pozicije splavi
- Nastavili smo sa snimanjem u okviru područja koje su Francuzi definirali kao dio na kojem brodovi aktivno motre. Nastavit ćemo snimanje i sljedećih dana. Na žalost, jučerašnje snimke (ponedjeljak, op. a.) nisu pokazale ništa relevantno - rekla je za Jutarnji list direktorica EMSA-e Maja Markovčić Kostelac.
Sateliti su ovaj put, otkriva, usmjereni jugozapadno od dosadašnje površine pretraživanja, kako su Francuzi tražili na temelju matematičkih izračuna eventualne sadašnje pozicije splavi s obzirom na morske struje i vremenske prilike. Područje je u okviru općeg područja koje je definirano za aktivno motrenje te je bilo predmetom aktivne potrage dok je trajala.
EMSA, pojašnjava nam Hrvatica na čelu ove europske agencije, targetira satelite koji obilaze zemljinu orbitu u tom području, ali nažalost, takvih je satelita malo. U ponedjeljak je pet satelita snimalo područje i na pet snimki nije uočeno ništa korisno. EMSA ima ugovore s više komercijalnih pružatelja usluga satelitskog motrenja, a računi se podmiruju iz njihova proračuna, odnosno proračuna Europske unije. Koriste se optički i SAR sateliti. Jedno snimanje običnim radarom košta 2500 eura, a optičkim 10.000 eura.
Aktivno motrenje
- Plan je da ovaj tjedan nastavimo sa snimanjem, a za dalje je upitno jer je od potonuća proteklo mnogo vremena - kaže Markovčić Kostelac.
Podsjetimo, nakon što su vlasti francuske prefekture Martinique u petak kasno navečer po našem vremenu objavile da prekidaju aktivnu potragu za pomorcima s Bourbon Rhodea jer gotovo ne postoji mogućnost da se nakon toliko dana od havarije pronađu živi ljudi u moru, akcija se nastavila u smanjenom opsegu, odnosno prešla je u aktivno motrenje.
To znači da svi brodovi koji prolaze tim područjem, oko 1200 nautičkih milja od Martiniquea (2000 km), imaju zadaću da budno motre hoće li što uočiti u moru. Na žalost, baš taj dio Atlantika prometna je crna rupa jer njime prolazi jako malo brodova. Zato svi s nestrpljenjem iščekuju što će pokazati svaka od fotografija snimljenih satelitima iako su svjesni da su šanse za pronalazak nestalog hrvatskog pomorca iz dana u dan sve manje.
Tijekom dosadašnjeg snimanja sateliti su jednom snimili objekt promjera sedam i pol metara koji je po svojoj veličini mogao biti splav, ali na kraju od toga nije bilo ništa. Prije dva dana snimljen je objekt veličine 16 metara, što ne odgovara veličini spasilačke splavi. Tehničke mogućnosti satelita su ograničene jer su snimljeni objekti na njima veličine piksela, a ako je oblačno, fotografije su neupotrebljive.