Ne smiju ispaštati zbog nedostataka svog specifičnog položaja: Tražimo najniži paušal od 150 kuna otočnim iznajmljivačima

I bez donošenja potrebnih pravilnika, za što će trebati 180 dana, novi Zakon o otocima, koji je na snazi od 1. siječnja ove godine, već se može primjenjivati.

Konkretno, to se odnosi na provedbu odluke o visini paušalnog poreza za male iznajmljivače, prema novom propisu u mjerodavnosti gradova i općina, podsjetio je na press-konferenciji u Šibeniku Denis Barić, predsjednik udruge "Otočni sabor" koja je sudjelovala u izradi novog zakonodavstva o otocima. Osim Barića, na presici su sudjelovali Goran Grguričin, dopredsjednik i predsjednik Otočnog sabora za Šibensko-kninsku županiju, te Anton Dobra, član udruge i šibenski gradski vijećnik s otoka Žirja.

– Očekujemo od jedinica lokalne samouprave koje u svome sastavu imaju otoke sa specifičnim položajem i otočna prioritetna područja da će u određivanju visine paušala primjenjivati član 10. i 14. Zakona o otocima. Propisom je definirano da paušal ne smije biti manji od 150 kuna, niti veći od 1500, te zahtijevamo da se odredi najniži mogući iznos od 150 kuna – istaknuo je Barić i objasnio da se to odnosi na otoke i njihove dijelove kojima su sjedišta jedinica lokalne samouprave na kopnu ili na drugom otoku.

Gradovi i općine koji imaju takve škoje u svojem administrativnom okružju, za poboljšanje uvjeta i života na njima ne bi trebali računati samo na sredstva iz državnog proračuna namijenjena otocima, nego ih Otočni sabor poziva da i pri donošenju odluka o visini paušalnog poreza pokažu da vode brigu o škojarima i čuvanju te grane turizma. Time bi gradovi i općine, drži Barić, pokazali da su prepoznali nedostatke kakvi proizlaze iz specifičnog položaja svojih otoka, te da spremno provode novi Zakon o otocima vlastitim poticajnim mjerama.

– Nadamo se da otočani neće ispaštati pri odlučivanju o visini paušala zbog novog propisa koji paušalni porez vodi kao porez na dohodak, a ne komunalni namet – nastavio je Denis Barić.

– To znači da je kriterij biti mjesto boravka vlasnika nekretnine i u praksi može dovesti do slijevanja novca izvan otoka gdje se obavlja turistička djelatnost – zaključio je i najavio da će "Otočni sabor", inače partner države u donošenju novog zakona i izradi pravilnika, pratiti odluke lokalnih samouprava vezane uz otoke. To su dijelovi zemlje ionako već obuhvaćeni zakonima o regionalnom razvoju i potpomognutim područjima, podsjetio je Barić.

Anton Dobra konstatirao je da se u pogledu otoka stvari kreću nabolje, zahvaljujući zauzimanju "Otočnog sabora" i spremnosti države da pažljivije nego dosad osluškuje potrebe školjara. Međutim, treba što prije poboljšati prometnu povezanost i kvalitetu plovila, skratiti trajanje vožnje i dodatnim poreznim olakšicama ubrzati otvaranje radnih mjesta na otocima. Pa dok se prvi zahtjev adresira na Agenciju za obalni linijski prijevoz i Dobrino očekivanje da će do pojeftinjenja doći u skorašnjim izmjenama Zakona o obalnom linijskom prometu, ovo drugo, barem kad su šibenski otoci u pitanju, već sutra mogu provesti gradska uprava i država.

Dobra predlaže povrat cjelokupnog iznosa PDV-a ulagačima na otocima, dok bi Grad Šibenik mogao ukinuti porez na potrošnju otočnim ugostiteljima, što je Dobra već predložio na Gradskom vijeću. To nije velika stavka za proračun, ali bi značila i kao gesta dobre volje, znak da je gradskoj upravi na srcu da se otočanima život što više olakša.