Pojava afričke svinjske kuge (ASK) u Hrvatskoj ozbiljan je opasan problem te je potrebno strogo poštovati propisane mjere, kažu uzgajivači, koji i bez ASK-a imaju dovoljno teškoća.
- Pojava ASK-a vrlo je ozbiljna i opasna, kaže predsjednik Udruge proizvođača svinja Krešimir Kuterovac, jer Hrvatska ima više od 22 tisuće gospodarstava koje ulaze u kategoriju 1, a to je ona kod koje su sigurnosne mjere protiv zaraze najslabije.
To su najčešće mali proizvođači koji svinje uzgajaju za vlastite potrebe ili prodaju "na sitno", kaže Kuterovac.
Ističe da borba protiv širenja zaraze počiva na biosigurnosnim mjerama koje je znatno lakše provesti u organiziranom uzgoju kod većih uzgajivača sa zatvorenim uzgojnim sustavima, čije svinje ne izlaze u prirodu i otvorene prostore.
Upozorava da do proboja biosigurnosnih bolesti može doći i kod većih proizvođača, ali su oni ipak zaštićeniji nego mali.
Mogući problemi za veći organizirani uzgoj su onemogućavanje transporta nazimica s farme na farmu te prasadi u tovilišta, a moguće su i poteškoće s izvozom živih svinja i prerađevina zbog eventualnim mjera koje bi mogle uvesti zemlje uvoznice, kaže on.
Što se tiče mogućih problema u opskrbi tržišta svinjetinom, Kuterovac kaže da i tako uvozimo više od 50 posto potrebnog svinjskog mesa.
- Tržište je većinom uvozno i svinjskog mesa će biti, samo je pitanje po kojoj cijeni, a moguće je da će ona rasti, kaže.
Mirko Kolić iz Poljoprivredne zadruge Slavonski svinjogojac poziva na odlučne mjere u borbi protiv ASK-a i sprečavanje kontakta zaraženih ili sumnjivih divljih i domaćih svinja sa zatvorenim proizvodnim sustavima.
- Bitno je držati se procedura i mjera. Ekonomskih šteta sigurno će biti, no najvažnije je da nema opasnosti za zdravlje ljudi, kaže Kolić.
Svinjogojstvo u silaznoj putanji
Kuterovac pak upozorava da je ASK nova nevolja za hrvatske svinjogojce koji se i tako bore s nesređenim tržištem i nelojalnom uvoznom konkurencijom.
- Svinjogojstvo je u silaznoj putanji, a situacija je katastrofalna, kaže.
Iznosi da je broj nazimica prošle u odnosu na 2021. godinu pao za 34,7 posto, a da je broj krmača zadnjih pet godina pao za 35 posto.
Uvoz prasadi za tov je prema njegovim riječima lani u odnosu na prethodnu godinu povećan za 16,5 posto, a u istom razdoblju za 7,3 posto pao je broj svinja na liniji klanja, dok je uvoz svinjetine povećan za devet posto pri čemu je vrijednost uvezenog svinjskog mesa lani bila 250 milijuna eura.
- Ni deset godina nakon ulaska u EU nismo sredili tržište, a imamo iste zakone kao drugdje u EU-u, kaže Kuterovac i dodaje da na uređenom tržištu ne bilo moguće uvoziti svinjetinu po cijenama koje su tako niske da im domaći proizvođači ne mogu konkurirati, pri čemu se uvoze uglavnom tržni viškovi.
- U Hrvatsku ne bi smio biti uvezen ni jedan komad mesa koji je ispod cijene koju ima u domicilnoj zemlji, smatra Kuterovac.
- Prema EU-ovim pravilima ne smije se konkurirati po netržišnim uvjetima, a to se događa, dodaje i kaže da dugoročno zbog takvog stanja propadaju proizvođači i prerađivači.