Matematičar i inovator Nenad Bakić protivnik je strogog lockdowna i zagovornik pandemijskog realizma, a prilikom gostovanja u Studiju 4 Hrvatske radiotelevizije objasnio je kako je došao do izračuna da se epidemija više ne može razbuktati.
- Vratimo se na najvažniji trenutak epidemije - 6. prosinca kad se dogodio svojevrsni epidemiološki puč od strane 26 znanstvenika. Tada je vrh epidemije već prošao, a donosi se politička odluka o najstrožim mjerama. Lauc i ja smo znali računati i oštro smo se tome protivili. Imamo visoku prokuženost i mjere koje rade, a epidemija se počela rasplitati - rekao je Bakić.
Dodao je kako je Hrvatska u drugom valu imala jedne od najliberalnijh mjera u Europi, koje su po njemu realne.
- Ako se usporedimo sa susjedstvom, imamo najmanje smrtnih slučajeva, osim u Srbiji gdje podaci nisu transparentni - pojasnio je Bakić za HRT.
- Vrhunac je epidemije prema broju slučajeva bio 9. i 10 prosinca. Imali smo 35 posto pozitivnih testova, a testiralo se jako malo i imali smo veliki zastoj s testiranjem. Ali imali smo druge brojke - broj hospitaliziranih, broj ljudi na intenzivnoj. Sve brojke ukazuju na stvarni vrh epidemije između 28. i 30. 11. Sjever Hrvatske i Zagreb možda su taj vrh prešli tjedan dana ranije - dodao je Bakić.
Bakić je nadalje rekao kako je Hrvatska najmanje testirala, a ima najviše pozitivnih - 18,7 posto.
- Naš stalni broj ne može biti 2 ili 3 - mora biti negdje u sredini - tako dolazimo do 5 ili 6. Pomnožimo broj slučajeva sa 5 ili 6 i dolazimo već do broja od 30 posto prokuženosti, tvrdi te upozorava kako se postotak prokuženosti ne smije brkati s pragom "imuniteta krda". Taj prag se, kod ovog virusa dostiže sa 60 do 70 posto i to kombinacijom preboljelih i cijepljenih - pojasnio je.
Naveo je primjer BiH gdje je epidemija 'kolabirala' iako su imali 'nikakve mjere'.
- Pod sponzorstvom Svjetske zdravstvene organizacije proveli su temeljita testiranja i našli da je prokuženost u studenome bila oko 30 posto. Hrvatska je, dodaje imala sličan put kao i Švicarska, a njoj se vjeruje. Oni su u kantonu Ženeve početkom 12 mjeseca, što odgovara prokuženosti sredinom studenoga - imali 22 posto. Takvih primjera ima puno i tu uopće nema dileme - dodao je.
Bakić kaže da epidemiološke mjere imaju utjecaja, ali da nisu besplatne.
- Nisam protiv mjera, mjere imaju utjecaja. Konkretno smatramo da su restorani zatvoreni bezveze. Ali pritisak javnosti je bio velik. Mi lako 'laprdamo' a Vlada ima odgovornost za živote i zauzela je konzervativnu stranu. Ali postoji margina greške, previše se otišlo konzervativno - time ubijaš ljude i zaustaviš život. Mnogi su ljudi izgubili egzistenciju, dijagnoze su propuštene, mnogi su dobili psiho-somatske bolesti - rekao je.
Smatra kako se nisu trebale zatvarati ni škole, a na tome su inzistirali, kaže "tvrdomjeraši koji su se poslje pretvorili u novosojaše".
- Zaustavljanjem škole napravljena je jedna nemjerljiva dugoročna šteta, naročito kod obitelji slabijeg imovinskog stanja koje nisu 'zoomaši'.
Dodao je da se prije nešto više od četiri tjedna u škole vratilo oko 180 tisuća djece, zatim još 150 tisuća, a epidemija je kolabirala. Slično se, dodao je dogodilo i na Baniji.