Nestašica brojnih lijekova u ljekarnama, pacijenti na mukama: ‘Dolazi do apsurdnih situacija...‘

U Hrvatskoj, sudeći po HALMED-u, nemamo kritične nestašice nijednog lijeka nego su, kažu, dostupne zamjenske terapije s istim djelatnim tvarima ili iz istih terapijskih skupina. No, situacija u ljekarnama ipak je drugačija.

U apotekama trenutno nedostaju brojni lijekovi, a kritična je situacija s lijekom Litalir, kojim se liječi kronična mijeloična leukemija i za koji nema zamjenskog lijeka. Nadalje, nema Augmentin sirupa, za koji na HALMED-ovim stranicama uopće nije objavljena nestašica. Nema ni Klavocin sirupa, Hyzaara (za liječenje esencijalne hipertenzije u bolesnika u kojih krvni tlak nije dobro kontroliran samo losartanom ili samo hidroklorotiazidom), Propranolola 40 mg (koristi u profilaksi stenokardije u bolesnika s kroničnom stabilnom anginom pektoris u naporu), Tobrex kapi, kao ni Tobrex masti..., piše Jutarnji list.

- U ljekarnama i veledrogerijama situacija je barem 30 posto lošija od onoga što se može vidjeti na HALMED-ovim stranicama, i to se stanje iz dana u dan mijenja. Agencija o nestašici lijekova obavještava na osnovi informacija koje im daju nositelji odobrenja (proizvođači), a to ne odgovara stvarnom stanju na tržištu - kaže za Jutarnji predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo.

Pacijenti se masovno žale da nisu uspjeli dobiti propisani lijek, a HALMED tvrdi da nema kritičnih nestašica.

Soldo pojašnjava da ljekarnici ne smiju izdati generički, zamjenski lijek ako na stranicama HALMED-a nije napisano da lijeka nema na tržištu.

Apsurdne situacije

- Primjerice, roditelj ode navečer na Hitnu s djetetom i liječnik mu propiše Augmentin sirup, kojega trenutno nema, ali na HALMED-ovim stranicama nije napisano da je nestašica pa mu ljekarnik ne može izdati zamjenski antibiotik nego roditelja mora uputiti po novi recept za drugi lijek - objašnjava Soldo taj apsurd.

Kako bi se to izbjeglo, Ministarstvo zdravstva radi na Projektu za upravljanje nestašicama lijekovima u sklopu kojega bi zdravstvene ustanove izvještavale kakvo je stanje na lageru i tada bi bila jasnija slika kojih lijekova zaista nema i koje su zalihe pri kraju.

To je na tragu inicijative o transparentnosti distribucije lijekova koju je najavila Europska komisija.

Iz HALMED-a pojašnjavaju da je na našem tržištu u promet stavljeno više od 3500 odobrenih lijekova. Moguća je povremena nestašica svakoga lijeka, primjerice zbog zastoja u lancima opskrbe lijekovima, iz logističkih razloga, kašnjenja u proizvodnji, povećane potražnje.

- Trenutačno je nestašica pojedinih antibiotika, lijekova za ublažavanje bolova, snižavanje povišenog krvnog tlaka, snižavanje kolesterola, smanjenje tlaka u oku i slično - priznaju iz HALMED-a i dodaju da su nestašice uobičajena pojava koju brzo rješavaju zakonski dostupnim alatima, koji se temelje na preraspodjeli zaliha istog ili zamjenskog lijeka s tržišta druge države članice EU, čime su dosad uspijevali osigurati kontinuiranu opskrbu potrebnim lijekovima.

Hrvatska nije jedina europska zemlja koja se suočava s nestašicom, dapače, čak je u povoljnijoj situaciji.

Države EU suočavaju se s naglim porastom potražnje za lijekovima zbog širenja respiratornih infekcija, a nestašice antibiotika prijavilo je 26 europskih zemalja. Upravo zato Europska komisija planira u ožujku iznijeti prijedlog strategije za osiguranje proizvodnje lijekova.

- Nestašice lijekova stalna su javnozdravstvena tema, a situacija u EU pogoršala se zbog rata u Ukrajini, energetske krize i visoke stope inflacije. Nedavni porast respiratornih infekcija doveo je i do porasta potražnje za antibioticima poput amoksicilina (sam ili u kombinaciji s klavulanskom kiselinom), posebno u pedijatrijskim formulacijama. Kašnjenja u proizvodnji i problemi s proizvodnim kapacitetima uzrokovali su poremećaje u opskrbi koji pogađaju većinu država. Problemi s opskrbom lijekovima utječu i na zemlje izvan EU - kažu iz HALMED-a.

Zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak navodi da su glavni uzroci problema s opskrbom lijekovima - nagli porast potražnje zbog više respiratornih infekcija, neuobičajen za ovo vrijeme, zajedno s nedostatnim proizvodnim kapacitetom.

Nestašica pogoršana pandemijom i ratom

- Fenomen nestašice lijekova nije nov, ali se pogoršao pandemijom covida-19 i ratom u Ukrajini. Nestašice antibiotika vjerojatno će se ponavljati u Europi zbog problema u sektoru, kao što je migracija generičke proizvodnje u Aziju - pojašnjava Glavak. Upozorava da Kina i Indija proizvode između 60 i 80 posto svjetskih aktivnih farmaceutskih sastojaka.

- Često sam u Europskom parlamentu upozoravala da pacijenti diljem EU moraju uvijek imati pristup lijekovima koji su im potrebni, po pristupačnim cijenama. To je ono što imamo kao ambiciju osigurati Farmaceutskom strategijom za Europu. Predlagat ćemo i nezakonodavne i zakonodavne mjere za bolji pristup i dostupnost te veću sigurnost opskrbe lijekovima u EU - govori Glavak.

Prijedlog revizije farmaceutskog zakonodavstva planiran je za ožujak, a uključivat će strože obveze opskrbe, ranu obavijest o nestašicama i povlačenjima te povećanu transparentnost zaliha, što je i najavila povjerenica za zdravstvo Stella Kyriakides.