Nezapamćena suša u Dalmaciji pogodila i zemlju i biljke! Stručnjak upozorava na još veći problem i pojašnjava što se treba dogoditi da se ne ponovi još jedno katastrofalno ljeto

Ne bi čovjek povjerovao da se u ovom razdoblju meteorološke godine, kad je proljeće na pragu, a veljača i ožujak obično su najvlažniji mjeseci u godini, Dalmacija našla na rubu proglašenja elementarne nepogode zbog - suše!

Statistike pokazuju kako je riječ o jednom od najbezvodnijih razdoblja otkad se prate mjerenja, a stara je pučka mudrost kako sušna veljača ne sluti na išta dobro.

Upozorili su nas na ovu činjenica posebno naši čitatelji s otoka, koji su nakon nedavne ekstremno snažne bure u maslinicima i vinogradima, pa čak i u vrtlima, zatekli ispucalu, suhu zemlju kao da je riječ o najžešćem ljetu.

Za sljedeće dane najavljuje se nešto malo kiše u Dalmaciji, no zadnjih nekoliko dana na otoke, priobalje i Zagoru obrušio se jedan od najneomiljenijih vjetrova stanovnika ovog podneblja - suho jugo koje su stari nazivali "palac". Grije poput fena pod vedrim nebom!

Nažalost, ni najave za sljedeće razdoblje nisu ništa povoljnije, a riječ je, pogađate, o još jedom od brojnih fenomena kojima svjedočimo posljednjih godina, klimatskim promjenama potaknutima utjecajem ljudi.

Podsjetimo, riječ je o izmjenama ekstremnih vremenskih prilika, bilo da je riječ o velikim padalinama koje izazivaju poplave, u slučaju snijega lavine, ili dugotrajnim vrelim i sušnim razdobljima, navali orkanskog vjetra ili morskih pijavica. Ekstremi su sve češći, a klimatolozi smatraju kako će ih biti još i bit će sve nepodnošljiviji.

- Da, zemlja se strašno osušila, a to nije dobro posebno za povrtlarstvo. Što se tiče maslinarstva, ova suša podsjeća na 2006. godinu kad su također veljača i ožujak bili bez padalina, pa se dogodilo da su masline procvjetale već početkom travnja, ali ipak godina je što se tiče količine i kvalitete ulja bila dobra. Nedavna snažna bura osušila je zemlju i list, a povrću i stabljiku, ljudi su posadili krumpire i već je krajnji trenutak za kišu jer postaje upitno kako će izdržati vrtovi posebno ako su u polju, podalje od tekuće vode – kaže nam agronom mr. Stanislav Štambuk, viši stručni savjetnik iz Hrvatske poljoprivredne savjetodavne službe.

Meteorolog Marko Vučetić iz Državnog hidrometeorološkog zavoda, autor cijenjene knjige "Vrijeme na Jadranu", otkrio nam je poražavajući statističke podatke koji opravdavaju zabrinutost stanovnika vezanih uz malo škrte dalmatinske zemlje:

- U Splitu je kroz veljaču bilo 9,7 milimetara padalina, a prosjek od 1961. godine je 68,5 milimetara. Što se tiče otoka, uzimo Hvar, ondje je ove godine izmjereno 14,1 milimetar kiše, dok je prosjek bio 64,4 milimetra. Znači, na prvi pogled riječ je o ekstremno sušnom razdoblju, gotovo katastrofalnom, to prije ako znamo da cijela zima nije bila osobito kišna, a nedavna snažna bura dobrano je osušila zemlju i list. Prema dugoročnim predviđanjima, ni ožujak neće obilovati padalinama, pa se možemo nadati kako će nas barem travanj izbaviti iz sušne nevolje.

- Nije problem samo u onoj kiši koju mi vidimo, koja zalijeva vrtove i polja, pravi problem će nastati s podzemnim akumulacijama vode koje se najbolje pune upravo u ovom razdoblju. Ako uskoro ne padnu obilne kiše, čeka nas vrlo problematično ljeto, posebno ako se prisjetimo kakve su suše i visoke temperature vladale u ljetnim mjesecima posljednjih godina - upozorava meteorolog Vučetić.