U Hrvatskoj raste broj zaposlenih, ako je suditi prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Naime, koncem 2022. registrirali su 1 607 734 osiguranika, što je za 2,29 posto, odnosno 36 062 osiguranika više u odnosu na 31. prosinac 2021. Najveći porast broja osiguranika vidljiv je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (5 605), stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (5 418), prerađivačkoj industriji (4 201) te građevinarstvu (4 148).
Osim broja zaposlenih, raste i prosječna plaća, doduše sporije nego inflacija. Prema podacima servisa MojaPlaća, u 2022. godine prosječna mjesečna neto plaća s uključenim dodacima u Hrvatskoj je iznosila 7.522 kune (998 eura), što je pet posto više nego prethodne godine.
Ovi podaci poklapaju se i sa službenim brojkama Državnog zavoda za statistiku prema kojima je lani prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome od siječnja do kolovoza iznosila 7583 kune, dok je u brutu to bilo 10.301 kunu.
Medijan, odnosno statistička vrijednost koja bolje odražava stvarno stanje plaće, je nešto niži i iznosi 7.000 kuna (929 eura), što znači da većina radnika ima manju plaću od navedenog prosjeka. U odnosu na prošlu godinu medijalna plaća narasla je 8 posto što govori da su plaće nižeg ranga ipak rasle u većoj mjeri nego one višeg ranga, objavio je specijalizirani portal Moj Posao.
Ali, kao što znamo, nije ovaj život svima isti, pa tako ni primanja. Svaki četvrti zaposleni u Hrvatskoj prima plaću od 750 eura ili manje, otprilike manje od 5650 kuna, dok svaki treći prima između 750 i 1.000 eura. Dakle, čak 60 posto ispitanika koji primaju manje od 1.000 eura. Od 1.000 do 1.500 eura prima 28 posto zaposlenih, dok je onih s plaćama preko 1.500 eura (ili 11.300 kuna) zanemarivo malo, svega 12 posto.
Razlike su ogromne
Osim menadžerskih zanimanja, gdje su plaće u prosjeku 123 posto više od prosječne, najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja (78 posto više od prosjeka), informacijskih tehnologija te telekomunikacija.
Najmanje prosječne plaće u Hrvatskoj imaju radnici u pomoćnim zanimanjima, tekstilni radnici te zaposleni u uslužnim djelatnostima. Njima su plaće triput manje od prosjeka.
IGledano prema zanimanjima, najvišu mjesečnu plaću i dalje imaju kontrolori leta (23.235 kuna, odnosno 3.084 eura), direktori IT poslova (22.772 kuna, 3022 eura) te regionalni direktori (21.681 kune, 2717 eura).
Najpotplaćeniji radnici su šivači s prosječnom mjesečnom plaćom od 4.365 kuna (579 eura), tekstilni tehničari s 4.350 kuna (577 eura), frizeri (4.475 kuna, 594 eura) te zaštitari 4.632 kune (615 eura).
Najbolje plaćaju velike privatne tvrtke u stranom vlasništvu, tamo su plaće osam posto više od prosjeka te iznose 8.149 kuna (1082 eura). S druge strane, primanja zaposlenika tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu su 4 posto niža od prosjeka (7.191 kunu, 954 eura).
U odnosu na prošlu godinu plaće su najviše rasle javnoj i lokalnoj upravi i samoupravi, a najmanje u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu.
Radnici s bogatim radnim iskustvom i višim stupnjem obrazovanja imaju veće plaće odnosu na one s kraćim stažem i nižim obrazovanjem.
Detaljnije informacije možete pronaći na servisu Moja plaća, a tamo možete provjeriti i kakve su plaće osoba koje su zaposlene na sličnim radnim mjestima.